Osim visokih cijena žitarica i hrane uopće, stručnjake Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu brine i ono što se dešava u morima i okeanima. Tim prije jer je konzumiranje ribe kao prehrambenog artikla na najvećem nivou do sada. A prema podacima Agencije, jedna trećina ribolovnih područja ukupnog svjetskog morskog prostora je previše izribarena, osiromašena ili u stanju nužnog obogaćivanja ribljeg fonda.
Kako bi, u tom pogledu, mora i okeani mogli izgledati 2050. godine?
„Ribe će u morima i okeanima biti, ali morska prostranstva će biti uveliko drugačija od sadašnjih i jučerašnjih“ - kaže profesor univerziteta British Columbia Villy Christensen, govoreći o morima i okenima za 40-ak godina, i dodaje:
„Promijenili smo okeane, izlovili velike ribe.“
Profesor Christensen svoje procjene temelji na podacima iz 200 modela morskih eko-sistema iz svih dijelova svijeta.
„Procjenjujemo da je ukupan broj velikih riba, riba koje jedu male ribe, smanjen za dvije trećine u posljednjih stotinu godina i da se taj broj ubrzano smanjuje“ - ističe profesor Christensen.
Istovremeno, količina malih riba, kao što su srdele, haringe i sardine je dvostruko uvećana.
Preveliko izlovljavanje, zagađivanje mora i okeana, te globalne klimatske promjene su najveće prijetnje ravnoteži ribljeg fonda mora i okeana. I....
„....ako gledamo u budućnost, nestabilni morski eko-sistemi su izvjesnost. Biće previše malih riba, a vrlo malo onih koje će održavati nekadašnju prirodnu ravnotežu. Trebamo velike ribe, grabljivice koje će uspostaviti tu ravnotežu.“
Prema analizama Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivedu riba uzgajana u ribogojilištima, kojih je u priobalnim područjima mora i okeana sve više i više, mogla bi postati primarni izvor te vrste hrane.
Profesor Christensen smatra da se korištenjem malih riba kao hrane za ribe u ribogojilištima takođe narušava ekološko zdravlje mora i okeana.
„Umjesto što srdele i sardine lovimo da hranimo velike ribe u ribogojištima, trebali bi da jedemo te srdele i sardine. Najveće količine tih malih riba čovjek ne koristi kao hranu, a trebalo bi da to čini“ - preporučuje profesor Christensen.
I drugi eksperti se slažu da bi više male ribe na jelovniku, umjesto krupne, pomoglo obnovi raznovrsnosti ribljeg fonda mora i okeana i zdravijem eko-sistemu morskog prostranstva.
