Linkovi

Evropa i džihadizam: Kojim putem protiv?


Mjere na sprečavanju indoktrinacije i pridruživanja militantnim i terorističkim grupama, te oštro kažnjavanje onih koji budu u sve to uključeni mogu biti i kontraproduktivne.

U Belgiji je na kazne zatvora osuđeno 45 pripadnika islamističke grupe poznate pod nazivom Sharia 4 Belgium zbog organiziranja odlaska mladih u Siriju, voljnih da se priključe džihadističkim grupama i bore. Većini osuđenih kazne su izrečene u odsustvu, uz pretpostavku da su već u borbenim grupama u Siriji, ili da su možda i poginuli u borbama. Belgijski slučaj je jedan od posljednjih u nizu optužbi podignutih protiv državljana evropskih zemalja koji su propagirali, organizirali i odlazili da se pridruže militantnim i terorističkim grupama u Siriji.

Da li se na taj način - podizanjem optužnica, vođenjem sudskih procesa i izricanjem zatvorskih kazni - može zaustaviti indoktrinacija i pridruživanje mladih iz Evrope militantnim i terorističkim grupama na Bliskom i Srednjem istoku?

Pripadnici grupe Sharia 4, sada rasturene, optuženi su za slanje više desetina mladih u Siriju i Irak. Uz visoke mjere mjere sigurnosti na nadležnom sudu u Antwerpenu vođa Sharije 4 Fouad Belkasem osuđen je na 12 godina zatvora.

Dimitri Bontinck putovao je u Siriju 2013. godine da bi našao i vratio sina, jučer osuđenog na blagu kaznu u zamjenu za pristanak da svjedoči u sudskom procesu. Dimitri Bontinck smatra da su kazne višegodišnjeg zatvora preoštre i kontraproduktivne za mladiće kojima je, kako kaže, ispran mozak. On ističe:

"Njima se sudi kao kriminalcima. Zbog takvog tretmana indoktrinirani se nikada neće vratiti. I mi na taj način stvaramo još plodnije tlo za mržnju i frustracije prema Zapadu."

Po zvaničnim podacima oko 350 mladih Belgijanaca otišlo je u Siriju da se bore. To je, srazmjerno broju stanovnika Belgije, najviše u Evropi. Procjenjuje se, inače, da se 4.000 Evropljana pridružilo militantnim islamističkim grupama. U više zemalja, među njima Britaniji, Francuskoj i Španiji, razmatraju se mjere oduzimanja pasoša i ukidanja državljanstva onima koji su odlazili da se pridruže tim grupama. Službe sigurnosti vrše pritisak da im se dozvole šire mogućnosti praćenja i nadzora.

Ravnoteža između zakonima dozvoljenog i praktično nužnog je vrlo delikatna, upozorava londonski analitičar Sajjan Gohel:

"Vlasti trebaju imati poluge kojima to mogu zaustaviti. Da li će oštrije mjere i legislativa koju predlažu neke evropske i zapadne države moći biti usvojene i primjenjivane ostaje da vidi jer će se u taj proces uključiti i organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda."

Mjere na sprečavanju indoktrinacije i pridruživanja militantnim i terorističkim grupama, te oštro kažnjavanje onih koji budu u sve to uključeni mogu biti kontrapruduktivne, smatra Steve Crawshaw, predstavnik Amnesty Internationala:

"To su restriktivne mjere. Mogu biti usvojene i daleko oštrije, Ali njima se, realno, ne odgovara ni na uzroke, a ni na posljedice. Ono što nam treba su zakoni specifični za takve situacije, za tu vrstu društveno štetnog i protivzakonitog. Ne želimo neograničeno širenje restriktivnih mjera. To bi bio vrlo loš način kojim bi išli."

Sajjan Gohel ističe da se Zapad mora, prije svega, boriti protiv islamističke propagande da bi mlade muslimane, podložne indoktrinaciji, sačuvao od ekstremizma i uzimanja oružja u ruke. On ukazuje i na ono što je očigledno:

"Militantne i terorističke grupe ubijaju muslimana više nego bilo kojih drugih i više nego bilo ko drugi. To je ono na što Zapad mora stalno i naglašeno ukazivati."

Militanti Islamske države nisu upjeli zauzeti sirijski grad Kobani. U tome su ih, uz zračne udare koalicionih snaga, spriječili kurdski borci. Taj poraz militanata ISIL-a može biti prekretnica u svijesti onih koji vjeruju u nepobjedivost boraca Islamske države. Sajjan Gohel o tome kaže:

"Htjeli su, borili se zeštoko, ali nisu uspjeli zauzeti grad. I simbolično i realno, to je vrlo težak poraz boraca Islamske države. Nakon povlačenja pokušali taj poraz maskirati, umanjiti svirepim ubistvima nekoliko talaca koje su od ranije držali."

Jedan od tih talaca bila je i Kayla Mueller, mlada Amerikanka, članica humanitarne misije. Washington je zvanično potvrdio da je ubijena, mada nije precizirano kada i kako. Svirepe egzekucije talaca koje se nikako i ničim ne mogu opravdati takođe su vrlo rječito upozorenje na put zla kojim idu militanti, teroristi, ekstremisti.

Evropa i džihadizam: Kojim putem protiv?
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:10 0:00

XS
SM
MD
LG