Ministri financija 20 najjačih svjetskih ekonomija se sastaju u Parizu kako bi pokušali razriješiti evropsku ekonomsku , dužničku krizu, koja prijeti globalnu ekonomiju gurnuti u još jednu recesiju.
Sastanak se održava danas i sutra i očekuje se da lideri razmotre nekoliko opcija za koje vjeruju da bi mogle pomoći stabilizaciji svjetskih tržišta, i olakšati dugove Grčkoj.
Neki lideri smatraju da bi grčki dug trebbao biti smanjen, špto bi faktički značilo da Grčka neće platiti veliki dio svojih dužničkih obaveza. No, to bi investitore moglo natjerati u veći gubitak od predvodjenog gubitka od 21 posto u odnosu na uloge, na što se već bilo pristalo kada je u julu odobren drugi kredit Grčkoj. Gubici bi, kažu ekonomisti , konačno mogli iznostiti i do 60 posto.
Evropski lideri takodjer vrše pritisak na banke da jako povećaju rezerve u gotovini, koji bi pokrili gubitke zbog Grčke i drugih zemalja pred bankrotom. Američka investiciona banka Goldman Sachs je predložila da evropske banke pojačaju rezerve za više od 400 milijardi dolara.
Medjutim, drugi misle da bi opet sposobnost kreditiranja morala biti povećana u Medjunarodnom Monetarnom Fondu. Taj prijedlog je odbio američki minnistar financija Timothy Geithner, rekavši da Evropa ima dovoljno svog novca da razriješi krizu.
U Brusselsu je novinar Glasa Amerike Al Pessinrazgovarao s nekoliko evropskih ekonomskih stručnjaka o trenutnim opcijama za Evropu.
Ekonomije u nevolji očajnički trebaju podršku, a njihovi gradjani, poput ovih Italijana, su bjesni zbog rezova u vladinoj potrošnji , što vodi daljim problemima kada je u pitanju štednja koju vlada mora uvesti.
Jedna velika francusko belgijska banka gotovo da je propala prije nego su je u zadnji čas spasile belgijska i druge evropske vlade. Direktori banke su za probleme okrivili evropske vlade što nisu odlučnije djelovale čim je došlo do prvih znakova nevolje prije godinu dana.
No, stručnjaci kažu da sve to nije dovoljno. Bivši visoki zvaničnik Unije za ekonomska pitanja, Mario Monti, sada predsjednik univerziteta Bocconi u Italiji, krivi , kako to naziva, sindrom kratkoročnosti, i nedostatak dobre vlade unutar Unije:
Moramo biti mnogo brži kada se mora djelovati, ali i strpljiviji kada čekamo na rezultate. Vlade moraju učiniti više u smislu upošljavanja , da kažem, zdravog razuma, praktičnosti, a ne samo da se ponašaju kao lideri..., kaže gospodin Monti.
Medjutim, lideri su stalno u posljednju godinu povlačili poteze kao odgovor na trenutnu krizu, umjesto da, kažu stručnjaci, sagledaju problem dugoročno: prezaduživanje, oslabljene banke, nedostatak financijskih opcija za zemlje u krizi.
Zolt Darvas ekonomista u analitičkom centru Bruegel, u Brussels-u, kaže:
Vlade uvijek pokušavaju nekako odgovoriti na pritisak koji dolazi sa tržišta, ali glavni problem u Evropi je upravo to urgentno odlučivanje, pod pritiskom, a okretanje glave od ozbiljnih problema , njihove dubine, i ozbiljnih rješenja.
Gospodin Darvas kaže da čak i najbolji scenario podrazumijeva godine vrlo malog, ili nikakvog rasta u nekim evropskim zemljama.
Ali, dodaje, ako financijska tržišta ne budu imala dodatnih kratkoročnih kriza, Evropa bi se nekako mogla provući kroz probleme. Padanje cijena dionica, i slabe banke, stvaraju nedostatak povjerenja u budućnost, što dodatno otežava biznisima da se financiraju i rastu, i tako u krug.
Čini se da se svatko na nedavno održanoj konferenciji EU oko ekonomije, složio da je rast ključ budućeg prosperiteta.
Čelnik organizacije BUSINESSEUROPE , Philippe de Buck, kaže da su poslodavci i biznisi voljni doprinijeti rastu, ali, dodaje, vlade moraju prvo stvoriti uvjete za to:
Ono što stvara povjerenje je takodjer situacija kada političari na vrijeme rješavaju probleme, a u ovom sličaju sve je trajalo predugo. Sada se traži rješenje, i poduzimaju mjere, ali oni moraju požuriti, finalizirati sve diskusije, tako da započne bilo kakav ekonomski rast., govori de Buck.
Evropski lideri nastavljau držati sastanke, i poduzimati djelomične korake da se kriza riješi. Nadaju se da će jedan sveobuhvatan plan imati na raspologanju do sastanka G 20 u Francuskoj, nadolazećeg novembra.
