Linkovi

Euro - od zajedničke valute do simbola podjela

  • Lisa Bryant

Euro - od zajedničke valute do simbola podjela

Euro - od zajedničke valute do simbola podjela

Euro se ne može kriviti za europske probleme, kažu jedni, dok se drugi nostalgično sjećaju svojih ranijih valuta

Dok se Europljani bore s financijskom krizom, nesigurnost raste među mnogima od njih, glede zajedničke europske valute. Lisa Bryant o ovoj je temi razgovarala sa građanima nekoliko europskih glavnih gradova.

Nakon što je odabrala zajedničku himnu, Bethovenovu “Odu radosti”, Europska je unija uvela još jedan simbol kako bi objedinila svoje članice – zajedničku valutu. Euro se počeo koristiti prije deset godina, i sada je zajednička valuta u 17 europskih zemalja, što značajno olakšava bankovni promet, kao i putovanja za građane ovih zemalja.

No, euro je danas simbol podjele. Državni dug, kao i bankovni problemi koji su počeli u Grčkoj proširili su se i na druge zemlje Eurozone, potičući demonstracije i srušivši nekoliko vlada, od kojih je posljednja bila talijanska.

Čak i u Briselu, administrativnom srcu Europske unije, građani kao što je George Missikos nisu sigurni što misle o europskoj valuti. Missikos vjeruje da je život bio jeftiniji prije eura. Sa belgijskim frankom, stanovnici te države mogli su potrošiti nešto novca, i još uvijek bi uspjevali nešto uštedjeti. Danas, ako išta potroše, njihovi su đepovi prazni.

U susjednoj Nizozemskoj, 49-godišnji Ans van Hilten ima pomješane osjećaje o euru: "Kada idete na godišnji odmor u Španjolsku ili Njemačku, možete plaćati istim novcem, i znate točno koliko nešto košta. Prije smo koristili našu valutu, florin. Euro je skuplji, i većina ljudi želi se vratiti na florin, no ja mislim da kada se vratiamo, da neće biti isto."

No, za neke zemlje, naročito za Grčku, dani korištenja eura možda su odbrojani. Istraživanja pokazuju da mnogi Grci podržavaju euro. Čelnici eurozone vjeruju da je važno da eurozona ostane netaknuta. No sve su glasniji oni koji smatraju da bi odlazak iz eurozone mogao biti najbolja opcija za Atenu.

Analitičar Simon Tilford, glavni ekonomist pri Centru za europsku reformu, kaže da taj scenarij ne može biti isključen: "Ukoliko se neka država odluči istupiti iz eurozone, ostatak zemalja trebao bi osigurati da taj proces bude relativno pod kontrolom. Problem je u tome da što je lakši izlaz iz eurozone, to će taj proces biti privlačniji i drugim ekonomijama eurozone, te zbog toga postoji rizik od svojevrsne lančane reakcije."

No, Phillipe Moreau Defarges, iz pariškog Francuskog instituta za međunarodne odnose, predviđa da će eurozona ostati postojana: "Mislim da je euro trenutno poput broda za spašavanje. Naravno, svi žele otići, i ne žele biti u na tom brodu, no euro je jedini brod za spašavanje."

Mjere štednje koje su uvele europske vlade povećavaju neodlučnost glede eura, kao i eurozone u cjelini. To je slučaj s Francuskom, gdje su nedavni rezovi u državnom budžetu doveli do masovnih uličnih prosvjeda. No, 70-godišnji umirovljenik Henri Souques, koji se pridružio demonstrantima u Parizu, kaže da se euro ne može kriviti za europske probleme, i dodaje da na zajedničkom tržištu, Europa treba zajedničku valutu. Euro, naglašava on, nije hendikep.

XS
SM
MD
LG