Linkovi

Obama ili Romney: Ko će biti bolji za globalnu sigurnost?

  • Luis Ramirez

Romney, kao i Obama, sve manje izražava mogućnost direktne američke uključenosti u još neki rat.

Pobune na srednjem istoku, mogućost rata zbog iranskog nuklearnog programa i sve veća prijetnja al-Qaide u Africi, čine izazove po pitanju globalne sigurnosti sa kojima se suočava američki predsjednik - ogromnima. Dopisnik Glasa Amerike iz Pentagona Luis Ramirez izvještava o stavovima koje Barack Obama i Mitt Romney iznose posljednjeg dana prije nego glasači izađu na birališta.

Predsjednik Obama je doživio trijumfe kada je u pitanju sigurnost:

Okončali smo rat u Iraku, ponovo se fokusirali na one koji su nas poubijali 11 septembra i kao rezultat, ključno liderstvo al Qaide je eliminirano, rekao je predsjednik Obama.

Ali scene kontinuiranog nasilja u Iraku, Siriji i Libiji, gdje je u napadu militanata na američki konzulat u Bengaziju ubijeno četvero Amerikanaca uključujući i američkog ambasadora, podsjetnici su da je taj region i dalje nestabilan. Republikanski kandidat Mitt Romney ističe dijelove Obamine vanjske politike za koje kaže da prijete sigurnosti Amerikanaca.

Čestitam mu na ubistvu Osame bin Ladena i proganjanju liderstva al- Qaide. Ali ne možemo koristiti ubijanja kako bi se izvukli iz ovog haosa, rekao je Mitt Romney.

On poziva na jaču vojsku kao sredstvo odvraćanja i kritizira Obamin plan za smanjenje broja brodova, kopnenih snaga, i nastojanja da se vojska učini više zavisnom o specijalnim snagama, tajnim operacijama i bespilotnim letjelicama. Tokom mandata predsjednika Obame, broj ubistava militanata bespilotnim letjelicama se znatno povećao i njegova administracija se fokusirala na trening i opremanje vojski drugih zemalja kako bi se izvršile te operacije, radije nego da se šalju američki vojnici.

Sada smo u mogućnosti izaći iz Afganistana na odgovoran način, osiguravajući da Afganistanci preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost. I to nam omogućava da ponovo izgradimo saveze i steknemo prijatelje širom svijeta kako bi se borili protiv budućih prijetnji, rekao je Barack Obama.

Romney, kao i Obama, sve manje izražava mogućnost direktne američke uključenosti u još neki rat. Michael O Hanlon je analitičar za pitanja sigurnosti u Institutu Brookings u Washingtonu.

Kandidati puno pričaju, ali se ne razlikuju toliko jer su obojica svjesni da je američka javnost umorna od velikih intervencija u inostranstvu, kaže Michael O Hanlon.

Uz korištenje jake vojske kako bi se onemogućila agresija od zemalja kao što je Iran i borilo protiv uzdizanja radikalnog islama, Romney predlaže korištenje strane pomoći kako bi se izvršio pritisak na Egipat da promovira demokraciju i održi mir sa Izraelom. On također kaže da želi pomoći sirijskoj opoziciji. On poziva na ekonomski razvoj, promoviranje obrazovanja, jednakost spolova, i vladavinu zakona u zemljama u kojima se uzdižu militanti.

Moraćemo uspostaviti sveobuhvatnu i robustnu strategiju kako bi se islamskom svijetu, i drugim dijelovima svijeta, pomoglo da odbiju taj radikalni nasilni ekstremizam, koji je još uvijek prisutan. To je grupa koja je sada prisutna u 10 ili 12 zemalja, rekao je Mitt Romney.

Među zemljama u kojima grupe povezane sa Al-Qaidom proširuju svoje baze je i zapadno afrička zemlja Mali. Iako su kandidati tokom svoje posljednje debate spomenuli Mali, analitičari smatraju da ni Obama niti Romney neće svom dnevnom redu imati puno afričkih pitanja.

Po pitanju Afrike, moramo reći da su i Romney i Obama izbjegavali to pitanje. O tom pitanju se nije uopće puno razgovaralo, kaže Michael O Hanlon.

U ovoj predsjedničkoj kampanji, ni pitanje sigurnosti u Evropi nije bilo jedno od glavnih pitanja. Obojica kandidata žele da članovi NATO saveza počnu doprinositi sa većim brojem vojnika i opreme, što je teret koji je do sada bio većinom na leđima Sjedinjenih država. Oni se razlikuju po pitanju strategije raketne odbrane prema Rusiji. Predsjednik Obama se zalaže za fleksibilniju politiku prema Moskvi. Bez obzira ko pobijedi na izborima, sljedeće četiri godine će donijeti isto toliko, ako ne i više, izazova za predsjednika Sjedinjenih država.
XS
SM
MD
LG