Linkovi

Ekstremne vremenske prilike bit će češće kako se Zemlja zagrijava

  • Elizabeth Lee

Ekstremne vremenske prilike bit će češće kako se Zemlja zagrijava

Nova studija o visokim temperaturama u Sjedinjenim Državama, koju je objavila privatna ekološka organizacija National Wildlife Fedaration, predviđa da će ekstremne vrućine biti redovita pojava do 2050. godine

Američka Agencija za istraživanje svemira NASA navodi da je ova godina bila najtoplija na zemlji u posljednju 131 godinu. A nova studija o visokim temeperaturama u Sjedinjenim Državama, koju je objavila privatna ekološka organizacija National Wildlife Fedaration, predviđa da će ekstremne vrućine biti redovita pojava do 2050. godine. Uslijed zagrijavanja planeta, tvrdi ova organizacija, bit će obilnijih kiša, ali i više suša svuda u svijetu. No, ne slažu se svi znanstvenici oko efekata globalnog zatopljavanja niti oko njegovog rješavanja.

Od rekordnih vrućina u Rusiji, do obilnih kiša u Pakistanu i katastrofalnog klizanja tla u poplavljenim dijelovima Kine, brojni klimatski stručnjaci predviđaju da će ekstremni vremenski uvjeti postati sve uobičajeniji kako zemlja postaje sve toplija. "Uslijed zagrijavanja zemlje atmosfera zadržava više vode, pa su kiše sve obilnije, a to će dovesti do još većih katastrofa".

Stručnjakinja za klimatske promjene Amanda Staudt iz ekološke organizacije National Wildlife Federation suautorica je izvješća te organizacije za 2010. godinu o ekstremnim vrućinama u Sjedinjenim Državama. U njemu se navodi da, u usporedbi s prosječnim temperaturama, mnogi gradovi na istočnoj obali Sjedinjenih Država imaju dvostruko više dana s temperaturama preko 32 Celzijeva stupnja. Amanda Satudt predviđa da će takve ekstremne vrućine uskoro postati norma. "Iznenadilo me je da će 2010. godina vjerojatno biti smatrana blagom godinom 2050. ili barem prosječnom, tipičnom godinom po temperaturama, ovisno o količini toksičnih ispušnih plinova u budućnosti".

Amanda Staudt, kao i mnogi drugi znanstvenici, tvrdi da zagađenje zraka povećava količine ugljičnog dioksida u atmosferi pa ona zadržava toplinu, a to dovodi do globalnog zatopljenja. Međutim, klimatolog Patrick Michaels iz Instituta Cato kaže da je taj problem preuveličan. "Veliki gradovi su postajali sve topliji, a tako će se i nastaviti, bez obzira na ugljični dioksid u atmosferi".

Patrick Michaels kaže da beton i cigle u gradu upijaju više topline nego ugljični dioksid. On veliki dio ovogodišnjih ekstremnih vrućina u istočnom dijelu Sjedinjenih Država pripisuje prirodnom fenomenu La Nina. Amanda Staudt tvrdi da ekstremno vrijeme kroz dugo vremensko razdoblje može imati negativan učinak: primjerice, sve više biljaka uzrokovat će alergije i zdravstvene probleme, a zbog oskudnijih žetvi dolazit će do nestašica hrane. Ovog ljeta, drastične suše i požari u Rusiji uvelike su smanjili svjetske zalihe pšenice. Amanda Staudt smatra da je dugoročno rješenje ovog problema uporaba drugih oblika energije. "Moramo se prestati oslanjati na fosilna goriva poput ugljena, nafte i plina, i preusmjeriti na korištenje energije iz čišćih izvora, poput sunčane energije i energije vjetra te ih koristiti na djelotvorniji način".

No, Patrick Michaels kaže da to nisu realistična rješenja jer po njemu je solarna energija neučinkovita i ntraži velike subvencije. A vjetar, kaže on, nikada neće moći proizvesti dovoljno energije. On tvrdi da su se ljudi uvijek prilagođavali promjenama u okolini, pa će to činiti i ubuduće. No, unatoč sporu oko klimatskih promjena, znanstvenici se slažu da će temperature u gradovima, zbog njihovog kontinuiranog rasta, postajati sve više.

XS
SM
MD
LG