Linkovi

Drummer Man Gene Krupa, prva bubnjarska zvijezda


Drummer Man Gene Krupa, prva bubnjarska zvijezda
Drummer Man Gene Krupa, prva bubnjarska zvijezda

Bubnjar koji je slavu stekao s orkestrom Bennyja Goodmana, Krupa je, za bubnjeve u eri swinga, značio ono isto što i Gary Cooper, recimo, ili Humphrey Bogart, za film onog vremena. Bio je prva (bijela) bubnjarska superzvijezda, čovjek koji je bubnjevima dao važnost veću od tek držanja glazbenog ritma.

Genea Krupu smatraju pionirom mnogih bubnjarskih tehnika i jednim od najutjecajnijih bubnjara 20. stoljeća; uvijek će biti poznat kao čovjek koji je bubnjeve doveo u prvi plan, osigurao im ulogu solo instrumenta. Bez ikakve dvojbe, Krupin je glazbeni utjecaj bio ogroman; među svoje ga uzore ubrajaju mnogi bubnjari kasnijih generacija.

“Dvije su mi stvari u životu pošle za rukom,” sažet će Krupa svoju karijeru. “Od bubnjara sam napravio skupog čovjeka i bio sam u stanju sebe dovoljno istaknuti i time jazzu privući više štovatelja.”

U najmanje tri stvari, ipak, Gene Krupa je imao i sreće: rodio se u pravo vrijeme, bio je prirodni showman i bio je bijelac – mogućnosti koje su se njemu tada pružale nisu postojale i za njegove crnačke suvremenike. Kritičari nisu uvijek bili fer prema njemu, kritizirali su ga zbog njegova smisla za publicitet, za napraviti show, ali za Genea, predanog i kreativnog glazbenika, show je uvijek bio podređen glazbi. Osim toga, Krupa je bio i inovator koji je dao svoj vrijedan doprinos razvoju bubnjeva, u nekoliko njihovih elemenata, koji su danas dio standardnog seta, kao i vlastiti doprinos stilu sviranja.

Bubnjar koji je slavu stekao s orkestrom Bennyja Goodmana, Krupa je, za bubnjeve u eri swinga, značio ono isto što i Gary Cooper, recimo, ili Humphrey Bogart, za film onog vremena. Bio je prva (bijela) bubnjarska superzvijezda, čovjek koji je bubnjevima dao važnost veću od tek držanja glazbenog ritma. Za njim će slijediti veliki bubnjari, među njima Buddy Rich, Max Roach, ali Krupa je, u jazzu, prokrčio put, omogućio bubnjarima i perkusionistima da budu prihvaćeni kao solisti, da na podiju zauzmu središnja mjesta.

Buddy Rich, Louie Bellson... bit će od Krupe brži, tehnički savršeniji, ali Krupina muzikalnost i jednostavnost zagolicat će maštu publike, donijeti mu brojne poklonike. Doslovno je hipnotizirao publiku svojim solo dionicama, bio začetnik trenda koji se i danas nastavlja.

Eugene Bertram Krupa rođen je u Chicagu, 15. siječnja 1909. godine, kao deveto dijete u obitelji poljskog porijekla. Sa 11 godina, kupio je sebi prvi set, jer bubnjevi su bili najjeftiniji u trgovini glazbalima u kojoj je Gene, sa starijim bratom, već radio, u svojim ranim godinama. Uspio je za njih uštjedjeti potrebnih 16 dolara. Nije prošlo dugo i Gene će nastupati profesionalno. Godine 1927., Krupa snima po prvi puta, sa Chicagoans, orkestrom Eddieja Condona i Reda McKenzieja. “Bojim se da će Krupin bas bubanj i ti njegovi tomovi iglu do ulice izbaciti,” često se navode riječi producenta Tommyja Rockwella.

Dvije godine kasnije, 1929., Krupa odlazi u New York, pridružuje se orkestru Reda Nicholsa. Njegovi dotadašnji uzori bili su Zutty Singleton, Tubby Hall i ponajviše Baby Dodds, sva trojica rodom iz Louisiane, sva trojica odrasla u New Orleansu. “Baby mi je pokazao više od bilo koga drugoga,” reći će kasnije Gene, “naučio me je ne samo sve o bubnjevima nego i cijelu filozofiju bubnjeva i sviranja na njima.” U New Yorku, Krupa upoznaje Chicka Webba. “Baby je na mene imao najvećeg utjecaja... dok nisam čuo Chicka Webba.”

Godine 1934., na nagovor legendarnog jazz impresarija Johna Hammonda, Krupa ulazi u orkestar Bennyja Goodmana. I rađa se bubnjarska ikona swing razdoblja! Zahvaljujući svome umijeću, a i naočitosti (Hollywood je to iskoristio u par filmova), Gene Krupa postaje glavna atrakcija. Svirao je Krupa i u Goodmanovom kvartetu, s Teddyjem Wilsonom, na glasoviru, Lionelom Hamptonom, na vibrafonu, Goodmanom, na klarinetu. Goodmanov kvartet je bio jedan od prvih rasno integriranih jazz ansambala, svakako njegov najslavniji.

Šesnaestog siječnja 1938. godine dolazi do onog povijesnog koncerta u Carnegie Hallu, jazz po prvi puta ulazi u koncertnu dvoranu ili, kako je to rekao Will Friedwald, “Goodman u hram visoke europske kulture krijumčari zabranjenu američku robu.” Krupa je s Goodmanovim orkestrom upravo bio ušao u svoju treću godinu. Njegova luda izvedba na tomovima, u veličanstvenoj, 12-minutnoj “Sing, Sing, Sing,” Louisa Prime, prava je senzacija, definirat će Genea Krupu kao sami model modernog bubnjara...

I Benny Goodman i Gene Krupa htjeli su biti u prvom planu i Krupa uskoro napušta orkestar Bennyja Goodmana. Osniva vlastiti, uzima vokalisticu Anitu O’Day, trubača Roya Eldridgea, ima s orkestrom uspjeha. Vratiti će se Goodmanu još, na kratko, 1943., onda pridružiti i orkestru Tommyja Dorseyja, pokrenuti ponovno vlastiti orkestar, angažirati, između ostalih, Gerryja Mulligana, priključiti se i Jazz at the Philharmonic, Normana Granza, na njihovim svjetskim turnejama, ali vremena se mijenjaju, Krupin stil zvuči tvrdo i ukočeno u modernom jazzu. Krupa u New Yorku otvara bubnjarsku školu, nastavlja, za Slingerland Drum Company vjerno i vrlo uspješno promovirati Slingerland bubnjeve, povremeno svira s vlastitim kvartetom, od vremena do vremena i s Bennyjem Goodmanom – njihov zadnji susret bio je 18. kolovoza 1973., u mjestu Saratoga Springs, u New Yorku; te godine, 16. listopada, Gene Krupa umire, u 64. godini zivota.

Nadahnuo je već nebrojene nove bubnjare. Buddy Rich reći će za Gena “početak i kraj svih jazz bubnjara.” Louie Bellson: “Bio je divan čovjek, veliki glazbenik. Doveo bubnjeve u prve redove. Svakome je dobro poznato njegovo ime.” Klarinetist i saksofonist Pee Wee Russell: “Kad sviraš s Geneom, moraš svirati bolje.”

Snimka Primine “Sing, Sing, Sing (With a Swing), u izvedbi orkestra Bennyja Goodmana, s Geneom Krupom na bubnjevima, uvrštena je u Grammy Hall of Fame; godine 1978., pet godina nakon smrti, Krupa postaje prvim bubnjarem primljenim u Modern Drummer Hall of Fame; njegov bubnjarski komplet, ili set bubnjeva, od nedavna je u Smithsonian National Museum of American History.

XS
SM
MD
LG