Dokumentarni film nazvan For Love of Liberty, odnosno Za ljubav slobode, jedna je malo poznata priča o Amerikancima afričkog podrijetla koji su služili u vojsci za vrijeme rata. Prikazan je na američkoj TV mreži PBS, a nedavno je izdan i CD s glazbom iz filma. Mike O’Sullivan razgovarao je s redateljem ovog filma Frankom Martinom o priči na kojoj se temelji ovaj film.
Redatelj Frank Martin kaže da većina Amerikanaca nešto zna o vojnim jedinicama u kojima su služili crnci, poput Tuskegee Airmen, avijatičara afričkog podrijetla poznatih po herojstvu u Drugom svjetskom ratu. Većini Amerikanaca poznate su i konjičke jedinice iz 19. stoljeća, Buffalo Soldiers. I jedni i drugi obrađivani su u holivudskim filmovima.
No, redatelj Martin kaže da su američki crnci igrali istaknutu ulogu kao vojnici, mornari, zrakoplovci i marinci tijekom cijele povijesti nacije, a većina te priče nije ispričana: "Ljudima uglavnom nije poznata činjenica da je 200 tisuća crnaca služilo u Građanskom ratu. Ne znaju niti da bi Britanci možda i pobijedili u bitci za New Orleans 1812. godine da nije bilo ‘oslobođenih, obojenih muškaraca’ iz Louisiane. Nisu nikada čuli ni za Prvu pukovniju iz Rhode Islanda koja se borila u istom Američkom ratu za neovisnost."
Zapravo, jedan od prvih poginulih boraca u Američkom ratu za neovisnost bio je odbjegli rob, crnac po imenu Crispus Attucks, jedan od petero američkih prosvjednika koje su britanski vojnici ubili u Bostonskom masakru u 18. stoljeću.
Redatelj Frank Martin kaže da ga je ovom projektu o Afro-Amerikancima koji su služili u američkoj vojsci privuklo pitanje zbog čega bi netko prolio svoju krv u obranu zemlje koja ih je tretirala gore od građana druge kategorije. Jer – kaže on - film između ostalog, prikazuje kako bi crnačke marince za Drugog svjetskog rata u Louisiani odbijali poslužiti u restoranima. A ti su momci bili u uniformi, na putu za Pacifik. Zbog toga je to važno pitanje za sve Amerikance, bez obzira na njihovu boju kože, kaže redatelj Martin.
Film pripovijeda priču kroz pisma i dnevnike u prvom licu jednine, poput snažnog opisa strahota rata iz očiju veterana Američkog rata za neovisnost, Jamesa Robertsa, kojeg u filmu čita glumac Morgan Freeman.
Film također predstavlja svoju priču kroz glazbu, od koje je većina skladana specijalno za ovaj projekt. Neke od pjesama zadiru u starija vremena, poput Was My Brother in the Battle. Tu pjesmu o američkom Građanskom radu skladao je sredinom 19. stoljeća Stephen Foster. Frank Martin kaže da je nikada prije nije pjevala osoba afričkog podrijetla. Zato ona, tematski vezana uz američki Građanski rat, u ovom slučaju poprima jedno sasvim drugo značenje.
U ovom se dokumentarnom filmu pojavljuju istaknuti Amerikanci afričkog podrijetla, uključujući glumicu Halle Berry i umirovljenog generala Colina Powella: "Ja sam bio američki vojnik 35 godina. Bio sam crnački američki vojnik. Slijedio sam dugu tradiciju služenja američkih crnaca i crnkinja ovoj zemlji, od prije Rata za neovisnost."
Frank Martin kaže da njegov film odgovara na pitanje postavljeno na početku: zašto su se ovi vojnici borili za zemlju koja ih je tiranizirala? "Borili su se iz ljubavi za slobodom. Borili su se za slobodu. Borili su se s uvjerenjem da, ako se bore jače i pokažu se hrabrijima, onda će biti vrijedni prava zajamčenih Ustavom, a koja nisu do tada uživali."
Frank Martin kaže da je film “Za ljubav slobode” čekao produkciju deset godina, dodajući kako je dobro da je trebalo toliko vremena jer je time dozvoljeno priči da se sama smisleno završi. Prije nego što je dočekao ovogodišnje emitiranje na TV mreži PBS, američka vojska dobila je svog prvog vrhovnog zapovjednika afričkog podrijetla, predsjednika Baracka Obamu – nešto što ranije generacije crnačkih vojnika nisu mogle ni zamisliti.