Linkovi

Dokle sežu ambicije kineskih vojnih snaga na moru?

  • Stephanie Ho

Prvi nosač aviona kineske mornarice, kojeg je Kina kupila od Ukrajine 1998. godine

Prvi nosač aviona kineske mornarice, kojeg je Kina kupila od Ukrajine 1998. godine

Li Jingyu: "Iz političke i vojne perspektive, kineski san o sigurnosti zemlje još nije ostvaren. Cilj kineske vlade nije da uspostavi hegemoniju na morima već da Kina mirnim putem ojača u skladnim pomorskim odnosima s prijateljskim susjedima i u zajedničkom razvoju."

Kina, sa svojim velikim teritorijem i agrarnom kulturom, povijesno je bila kontinentalna sila. No, ova zemlja svoju pažnju preusmjerava ka oceanima koji se sve više promatraju kao ključni za kinesku ekonomsku budućnost.

Kad je Kina u kolovozu predstavila svoj prvi nosač zrakoplova, svijet je to notificirao. Kineski dužnosnici opetovano ističu da su kineske vojne namjere, na kopnu i na moru, benigne. Oni ističu da je Kina jedina od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda bez nosača zrakoplova. Qu Xing vodi kineski Institut za međunarodne studije, vladino savjetodavno tijelo za vanjsku politiku:

"Postoje bojazni oko kineskih namjera zbog rastuće kineske snage. Peking treba pojasniti svoju poziciju u svijetu i naglasiti svoju odlučnost u održavanje mirnog razvitka."

Miles Yu profesor je za istočnu Aziju i vojnu povijest pri Američkoj mornaričkoj akademiji. On vjeruje da Kina namjerno drži svoje namjere dvosmislenima zbog čega kineske akcije uznemiruju susjede. Yu ističe kako je to njegov stav, a ne stav američke vlade:

"Kina vjeruje da je došlo njeno vrijeme da bude dominantna svjetska sila. Kina nikad nije to zanijekala. Često čujete frazu da je 21. stoljeće kinesko stoljeće. Za neke druge zemlje, poglavito susjedne, to zvuči vrlo zastrašujuće jer ne zna se što to znači."

Brunei, Kina, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam polažu sukobljena prava na interese u Južnom kineskom moru. Kina, pak, polaže pravo na cjelokupno Južno kinesko more koje, kako se vjeruje, ima ogromne zalihe prirodnog plina i nafte. Premda druge zemlje održavaju pregovore za razrješenje sukobljenih teritorijalnih prijepora, Kina se protivi internacionalizaciji ovog pitanja. Yu kaže da je prijepor oko Južnog kineskog mora traje već duže vremena. On smatra da Kina vidi sebe kao dugogodišnju žrtvu dominacije Britanije, Francuske, Njemačke, Japana, Rusije i Sjedinjenih Država u regiji. Sada kad raste njen utjecaj, susjedne zemlje su, ističe on, nervozne jer bi one mogle biti žrtve povijesne kineske ljutnje:

"Posljednjih 170 godina Kinu su drugi potiskivali, stoga Kina sada želi preuzeti svoju ulogu kao središte svijeta."

Li Jingyu, stručnjak za ekonomiju oceana, podsjeća da su invazijske sile koje su iskorištavale Kinu stigle putem oceana te da taj rizik i dalje postoji:

"Iz političke i vojne perspektive, kineski san o sigurnosti zemlje još nije ostvaren. Cilj kineske vlade nije da uspostavi hegemoniju na morima već da Kina mirnim putem ojača u skladnim pomorskim odnosima s prijateljskim susjedima i u zajedničkom razvoju."

Američki profesor Miles Yu kaže da Kina prolazi kroz transformaciju od provizorne supersile u stvarnu. Do ostvarenja toga još je dalek put, no jedan dio istinske globalne sile jest mornarica, čiji je primarni cilj zaštita ekonomskih interesa zemlje.

Kina je pokazala da je voljna uporabiti mornaricu za zaštitu svojih ekonomskih interesa 2009.godine, kad je uključila svoje brodove u multi-nacionalnu akciju protiv pirata nedaleko somalijske obale. Ranije ove godine, kineski su brodovi sudjelovali u evakuaciji oko 30 tisuća Kineza iz Libije. Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu navodi kako se kineska trgovina dramatično povećala u posljednjem desetljeću, te da se većina te trgovine odvija brodovima.

XS
SM
MD
LG