Linkovi

Do izraelskog napada došlo u nezgodnom trenutku po Izrael i SAD

  • Meredith Buel

Napad se dogodio u trenutku kada su – nakon gotovo dvogodišnje pauze – počinjali mirovni kontakti Palestinaca i Izraela

Napad izraelskih komandosa na brodove s pro-palestinskim aktivistima koji su pokušali prekinuti blokadu Pojasa Gaze otežao je američke napore da se obnovi srednjoistočni mirovni proces. Napad u kojem je bilo najmanje devet mrtvih uzburkao je strasti u arapskom svijetu. Došlo je i do krize u odnosima Izraela i Turske, jedne od rijetkih islamskih država koja je do sada imala razmjerno normalne odnose sa židovskom državom.

Analitičari se slažu da je napad na konvoj koji je prenosio humanitarnu robu došao u loš trenutak, i za Izrael i za Ameriku. Zbog novonastale krize izraelski premijer Benyamin Netanyahu odgodio je sastanak s predsjednikom Barackom Obamom u Washingtonu. Napad se dogodio u trenutku kada su – nakon gotovo dvogodišnje pauze – počinjali mirovni kontakti Palestinaca i Izraela. Blokada Gaze na snazi je od 2007. godine, od kada je na vlasti ekstremna palestinska organizacija Hamas. Cilj blokade je spriječiti krijumčarenje oružja kao i raketne napade na pogranična područja Izraela. Dio blokade provodi se na moru, što je od ključne važnosti za sigurnost Izraela, rekao je za Glas Amerike Mark Regev, glasnogovornik premijera Netanyahua:

"Da nije na snazi pomorska blokada, u Gazu bi stalno stizalo oružje koje bi se koristilo u napadima na naše civilno stanovništvo. Mislim da ne preuveličavam ako kažem da je ta blokada za nas pitanje života i smrti."

Izraelska vlada tvrdi da su njezini komandosi otvorili vatru na pro-palestinske aktiviste tek nakon što su bili napadnuti iz vatrenog oružja, s noževima i čeličnim palicama. Reva Bhalla, analitičarka koji radi za privatnu obavještajnu firmu Stratfor, kaže da cilj ove pro-palestinske akcije nije bio doprema humanitarne pomoći u Gazu već provociranje međunarodnog incidenta:

"Izrael je upao u njihovu stupicu. S jedne strane, Izrael nije želio da se stvori presedan, da se probije blokada. S druge strane, prijetio mu je nasilni incident – što se upravo i dogodilo. Rezultat je jedna vrlo zamršena i teška situacija."

Posljedica ovog događaja je i to da svijet veću pozornost posvećuje situaciji u Pojasu Gaze. Tamo živi oko milijun i pol Palestinaca. Na vlasti je Hamas, islamistička ekstremna organizacija koja smatra da Izrael nema pravo postojati. Hamas djeluje neovisno od nešto umjerenijeg pokreta Fatah, koji je na vlasti na Zapadnoj obali. Shibley Telhami, stručnjak za Srednji istok koji predaje na Sveučilištu Maryland, smatra da će sada – nakon izraelske akcije - biti znatno teže obnoviti mirovni proces:

"Javnost u regiji prilično je uzburkana. Ako pogledate arapske medije, koji sada gotovo isključivo izvještavaju o ovome, vidite da su tamo svi u stanju šoka. Zbog toga, mislim da će biti vrlo teško da se zadobije arapska suradnja u mirovnim naporima."

Međutim, glasnogovornik izraelske vlade Mark Regev smatra da ovaj incident neće negativno utjecati na mirovni proces. 'Mi smo spremni za mirovne pregovore s Palestincima, želimo da oni uspiju' – rekao je Mark Regev.

U akciji izraelskih komandosa na brodovima koji su zaustavljeni pred Pojasom Gaze ubijeno je i nekoliko državljana Turske. Turska je tradicionalno s Izraelom održavala odnose, za razliku od većine islamskih zemalja, no sada su napetosti očite. Turski premijer Recep Erdogan rekao je nedavno da Izrael mora biti kažnjen za – kako je rekao – krvavi masakr koji je izvršio. Reva Bhalla iz firme Stratfor smatra da Turska očito želi preuzeti veću ulogu na Srednjem istoku, a zalaganje za Palestince – odnosno konfrontacija s Izraelom - poboljšava joj rejting u drugim islamskim zemljama. Pitanje je koliko je daleko Turska u tome spremna ići – kaže Reva Bhall.

XS
SM
MD
LG