Svake godine povodom Dana Zemlje dodijele se Goldmanove nagrade za očuvanje okoliša ekološkim aktivistima iz šest regija svijeta. Kako izvješćuje Rosanne Skirble, ovom nagradom u visini od 150 tisuća dolara - financiranom iz privatne zaklade - odaje se priznanje pojedincima koji su pokazali hrabrost i inicijativu u odgovoru na ekološke probleme.
"Kao Kubancu, glazba mi je u krvi, a inspiracija za pjesme mi dolazi iz mog rada na promicanju raznovrsnosti sjemena i usjeva, jednako kao i na promicanju raznovrsnosti misli i ideja" - kaže agronom Humberto Rios Labrada, iz kubanskog Nacionalnog instituta za poljoprivredu, koji je odigrao veliku ulogu u promjeni poljoprivrednih metoda na Kubi. Poput poljodjelskih sustava u mnogim zemljama tijekom druge polovine 20. stoljeća, i kubanska je poljoprivreda usvojila kemijski vrlo intenzivan, visoko mehaniziran monokulturni pristup - ogromna polja istog usjeva.
Kako su znanstvenici naposljetku shvatili, takav uzgoj predstavljao je ogromnu opasnost za biološku raznolikost ove otočke zemlje, a, kako je prolazilo vrijeme, i urod se smanjivao, dovevši u opasnost opskrbu hranom kubanskog stanovništva. Rios - jedan od ovogodišnjih dobitnika Goldmanove nagrade - kaže da je njegov plan bio raditi individualno s pojedinačnim farmerima: "Čvrsto vjerujem da ako farmeri budu oni koji će donositi inovativne odluke, Kuba će riješiti svoj problem proizvodnje hrane.
Kasnih devedesetih, Rios i ekipa mladih znanstvenika osnovali su centre za poduku farmera o poljoprivrednoj raznolikosti. Pomogli su i u uspostavi sjemenskih farmi diljem Kube kako bi potaknuli kultivaciju raznolikijih kultura. Proizvodnja hrane se dramatično povećala, a program koji je započeo s 25 ljudi proširio se na 50 tisuća farmera diljem zemlje. "San mi je da jednog dana sve znanstveno-istraživačke institucije učine dostupnima za uzgoj raznovrsno sjemenje i da priznaju znanje seoskih farmera. Isto tako, čvrsto sam uvjeren da će Kuba postati otok s potpuno organičkom poljoprivrednom proizvodnjom" - kaže Labrada.
Odvjetnica Thuli Makama dobitnica je Goldmanove nagrade iz afričke regije. Ona se bavi ekološkom problematikom, te je, između ostalog, branila pravo domorodačkih naroda u Swazilandu da žive uz privatne rezervate divljači. Makama kaže da su ti ljudi generacijama živjeli od zemlje: "Premda ne odobravamo krivolov, treba ga razmotriti u širem konteksu. Više od 69 posto stanovništva Swazilanda živi ispod praga siromaštva. Kad se ujutro ustanete i nemate ni novčića u džepu, onda se okrenete svom okolišu i u njemu tragate za obrokom za taj dan."
Nakon što je u Swazilandu usvojen zakon koji je čuvarima parkova dao pravo na uporabu vatrenog oružja protiv krivolovaca, u rezervatima je bilo ubijeno više od stotinu domorodaca koji su ilegalno lovili divljač. No, nakon petogodišnje sudske bitke, Makama je pobijedila u prijelomnom sporu: sud je presudio da državna služba za pitanja okoliša mora u svom odboru dati jedno mjesto nevladinim zaštitarskim skupinama, poput njezine, koji će im dati i pravo glasa u donošenju odluka.
Komplicirana ravnoteža između prirode i potreba ljudi sporna je i u Poljskoj, u dolini Rospuda, koja vijuga kroz ogromna prostranstva prašume i močvara, jednu od posljednjih netaknutih divljina Europe. Dobirnica Goldmanove nagrade Malgoržata Gorska vodila je bitku protiv kontroverznog projekta gradnje autoputa kroz tu divljinu. S obzirom da je poljska vlada već odobrila gradnju autoputa, ona je - ispred Poljske udruge za zaštitu ptica - podnijela slučaj na razmatranje Europskoj komisiji s nadom da će ta instanca ustanoviti da Poljska krši propise Unije o zaštićenim područjima.
"Kad smo čuli da smo dobili slučaj na Europskom sudu, bili smo neizmjerno sretni jer je to značilo da se zakone koji se tiču prirode sada smatra jednako važnima kao i bilo koje druge. To nije bila privatna pobjeda, pobjeda samo za jednu organizaciju za zaštitu okoliša ... to je bila pobjeda za sve, za obične građane koji jednostavno vole prirodu" - kaže Malgoržata Gorska.
Drugi dobitnici ovogodišnje Goldmanove nagrade počašćeni su za svoja zalaganja na zaštiti azijskih slonova u Kambodži, za razotkrivanje zagađivanja s mega-farmi u Sjedinjenim Državama, te za kampanju u korist zabrane međunarodne trgovine perajama morskih pasa. Otkad je ustanovljena Goldmanova nagrada, 1989., dobilo ju je 139 osoba iz 79 zemalja.