Valovi vrućine, poplave, suše, požari i brzo jačanje tropskih ciklona prouzrokovali su nepogode i haos, mijenjajući svakodnevni život za milione ljudi i nanoseći ekonomske gubitke od više milijardi dolara, piše izvještaju WMO-a o stanju globalne klime za 2023. godinu.
Izvještaj je potvrdio je da je 2023. bila najtoplija godina zabilježena do sada, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine od 1,45 °Celsijusa iznad preindustrijske osnove. To je bilo najtoplije desetogodišnje razdoblje zabilježeno do sada.
Globalno zagrijavanje uzrokovano je emisijom stakleničkih plinova u atmosferu. Naučnici tvrde da se to dešava bržim tempom nego ikad prije. WMO izvještava da su nivoi ugljendioksida sada 50% viši nego u preindustrijskoj eri, zarobljavajući toplotu u atmosferi. Zbog dugog životnog vijeka CO2, u izvještaju se navodi da će „temperature nastaviti rasti još mnogo godina."
"Nikada nismo bili tako blizu - iako privremeno u ovom trenutku - donje granice od 1,5 °C iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama", rekla je generalna sekretarka WMO-a, Celeste Saulo. "WMO upozorava svijet crvenim alarmom."
"Klimatske promjene se odnose na mnogo više od temperatura. Ono što smo svjedočili 2023. godine, posebno s nezapamćenim topljenjem oceana, povlačenjem glečera i gubitkom antarktičkog morskog leda, izaziva posebnu zabrinutost", dodala je.
Prosječan dan u 2023. godini gotovo jedna trećina svjetskog oceana bila je zahvaćena morskom vrućinom, nanoseći štetu vitalnim ekosistemima i prehrambenim sistemima. Prema kraju 2023. godine, preko 90% oceana je imalo periode morske vrućine u nekom trenutku tokom godine.
Globalni set referentnih glečera pretrpio je najveći gubitak leda zabilježen do sada (od 1950. godine), pod uticajem ekstremnog otapanja kako na zapadu Sjeverne Amerike tako i u Evropi, prema preliminarnim podacima. Najveća je opasnost za tropske glečere Havaja i Latinske Amerike.
"Klimatska kriza je izazov s kojim se suočava čovječanstvo i tijesno je povezana s krizom nejednakosti - kao što se vidi po sve većem nesigurnosti u hrani, raseljavanju stanovništva i gubitku biodiverziteta", rekla je Celeste Saulo.
Broj ljudi koji su akutno nesigurni u hrani širom svijeta više se nego udvostručio, s 149 miliona ljudi prije pandemije COVID-19 na 333 miliona ljudi u 2023. godini u 78 zemalja koje prati Svjetski program za hranu (WFP). Ekstremi vremena i klime možda nisu osnovni uzrok, ali su faktori koji pogoršavaju, prema izvještaju.
Klimatske promjene su nastavile izazivati migracije u 2023. godini, pokazujući kako klimatski šokovi podrivaju otpornost i stvaraju nove rizike zaštite među najranjivijim populacijama.
Postoji, međutim, mali tračak nade. Proizvodnja obnovljive energije, uglavnom vođena napretkom u tehnologiji solarnih panela, vjetra i vodeni ciklus, uzdignuta je na prvo mjesto akcije za klimu zbog potencijala da se postignu ciljevi dekarbonizacije.
U 2023. godini, dodaci kapaciteta obnovljive energije povećani su za gotovo 50% u odnosu na 2022. godinu, što je ukupno 510 gigavata (GW) - najviša stopa zabilježena u protekle dvije decenije.
