Prije tačno godinu dana na Krimu je održan referendum o izdvajanju tog poluotoka, do tada teritorijalnog dijela Ukrajine, i priključivanju Rusiji. Rezulatate referenduma, provedenog uz brojno prisustvo pripadnika vojnih snaga u uniformama, opremljenih teškim naoružanjem, bez ikakvih identifikacionih oznaka, ukrajinska vlada ne priznaje. Na Krimu, čije je priključivanje Rusiji uslijedilo otprilike pola godine od početka protesta u Kijevu protiv tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, nešto kasnije prisiljenog na ostavku i bijeg iz Ukrajine, nije bilo oružanih sukoba ni razaranja.
Nakon referenduma organiziranog i provedenog 16. marta 2014. godine na osnovu odluke Vrhovnog vijeća Krima, kojeg je skuština Ukrajine raspustila dva dana ranije, predsjednik Rusije Vladmir Putin je 21. marta, samo pet dana poslije održavanja referenduma, potpisao zakon kojim je Rusija ozvaničila aneksiju poluotoka. U danima koji su slijedili Moskva nije bila tako brza, niti nešto darežljivija prema novopripojenom području.
Danas je na ulicama Sevastopolja odnos prema aneksiji dvojak. Sreća je da se nije desilo ono što se već duže vrijeme dešava na istoku Ukrajine, na područjima Donjecka i Luhanska. Najveći problem koji stanovnici Krima sada trpe je nezaposlenost.
Godinu dana u sastavu Rusije nije rezultiralo ublažavanjem ni drugih svakodnevnih teškoća kaže penzioner Vladimir Kondrašov:
"Mnogo toga je nejasno. Nismo bili pripremljeni na tako veliku promjenu, a ni danas nam nisu jasni i razumljivi ruski zakoni, ne shvatamo mnoge stvari. Vrijeme prilagođavanja i tranzicije mora biti produženo."
Za Jevgeniju Fomenko, tako stanovnicu Sevastopolja, najveći problem je velika nezaposlenost, praktično povećana u proteklih 12 mjeseci. Ona ne propušta podsjetiti na dobru stranu krimske krize i dodati za što misli da sada nije dobro:
"Ono što je pozitivno je to što ovdje nije bilo rata. Lijepo vrijeme, ulice pune ljudi.... Ali, gradski problemi.... Mnogo ih je. Primjera radi, vlasnici malih radnji, trgovina, restorana, radiona, mali poduzetnici ne mogu dobiti dozvole za rad i zapravo su i oni, kao i oni koje su zapošljavali, nezaposleni."
Podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i politici Moskve na Krimu je jaka unatoč svakodnevnim problemima sa kojima se u proteklih godina dana suočava tamošnje stanovništvo. Neki od tih problema, nestašice brojnih namirnica i znatan rast svih cijena posljedica su i ekonomskih sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji. Uz to, nedostak vode za navodnjavanje sjetvenih površina čiji je dotok presjekla Ukrajina, takođe otežava krimsku svakodnevnicu.
Uz snažan proruski sentiment na Krimu, osjetna je aktivnost opozicije čiji predstavnici ističu da neće prestati da se zalažu za nezavinost poluotoka. Koordinator proevropski i proukrajinski orijentirane grupe Andrej Sčekun ističe:
"Šta god da se bude dešavalo, proukrajinska opozicija neće podleći uticaju ruske propagande. Šta god da se bude dešavalo mi ćemo tražiti i nalaziti puteve do izvora pravih informacija, tražiti i nalaziti načina da ostanemo na proukrajinskom i proevropskom putu."
Aktivisti te grupe i svi drugi oponenti ruskoj vlasti na Krimu izlažu se povelikom riziku, uključujući hapšenja i zatvaranja. Za sada, ruske vlasti se uveliko sudržavaju od ošrtije represije prema opoziciji. Moskva, jednostavno rečeno, ne želi ponašanjem na Krimu provocirati dalje osude međunarodne zajednice.
