Ako Sjedinjene države lansiraju raketne napade na Syriju u znak kazne za korištenje nervnog gasa sarina protiv anti-vladinih pobunjenika, bit će to tek posljednja u dugom nizu američkih vojnih operacija u inozemstvu. No, ono što je neobično u ovom slučaju jest da predsjednik Obama traži Kongresno odobrenje prije nego poduzme vojnu akciju.
Raniji predsjednici su odlazili pred Kongres radi proglašenja ratnog stanja nakon što je zemlja napadnuta, kao što je to bio slučaj s Japanom u Drugom Svjetskom ratu. No, mnogo češće su američki predsjednici djelovali sami, koristeći se ovlastima koje imaju kao vrhovni zapovjednici američke vojske, a prema američkom Ustavu. U toj ulozi, oni su djelovali bez kongresnog odobrenja da se pošalju trupe u inostranstvo,da se poduzmu bombardovanja, ili da se pošalje američki vojni personal kako bi suradjivao sa medjunarodnim saveznicima.
U posljednjih 50-tak godina, prema nekim procjenama, Sjedinjene Države su bile uključene u više od 50 značajnijih vojnih akcija - u prosjeku po više od godinu dana - od žestokog rata u Vietnamu, preko Iraka i Afghanistana, pa do manjih akcija u Kuwaitu, Bosni, Pakistanu, Libyi, Grenadi, na Haitiju i u Panami.
U to nisu uključrnr mnogo ograničenije akcije , kao što su napadi dronovima , što se sada provodi protiv Talibanskih boraca.
U svojoj 237 godina staroj povijesti , Sjedinjene Države su često rasporedjivale svoje vojnike. POvijest je zabilježila Ameriku kao pobjednika u dva rata, ali neke od akcija u inozmestvu nisu uvijek bile tako uspješne.
Američke snage koje su se borile pod zastavom UN-a u Koreji ranih 50.tih godina prošlog stoljeća, su ostavile nakon žestokih borbi Korejski poluotok podijeljen na komunistički Sjever i demokratski Jug, što je situacija koja se zadržala do današnjeg dana.U Vijetnamu su se posljednje američke snage povukle 1975.godine, nakon više od deset godina vojnog angažiranja , nakon čega je komunistička vlast preuzela kontrolu nad zemljom.
Povijest tek treba da presudi američki angažman u Iraku i Afghanistanu.
Američke su trupe skinule iračkog diktatora Saddama Husseina tijekom iračkog rata 2003. do 2011. godine, medjutim savezničke snage nisu nikada pronašle oružje za masovno uništenje za koje su vjerovali da irački lider posjeduje. Amerikanci i saveznici se i dalje bore s pobunjenicima u Afghanistanu , ali gospodin Obama planira povući američke trupe do kraja 2014. godine, iako ta zemlja ostaje i dalje vrlo nestabilna.
Razne studije pokazuju da je potrošnja Sjedinjenih Država na vojsku i bezbjednost enormna u odnosu na takvu potrošnju drugih zemalja; ta je potrošnja medjutim fluktuirala posljednjih decenija, ovisno o prioritetima pojedinačnih predsjednika, i veličini rata .
Potrošnbja na obranu se povećala tijekom Vijetnamskog rata, za vrijeme administracije predsjednika Ronalda Reagana 80-tih godina, te u ovoj posljednjoj deceniji, kako su Sjedinjene Države inicirale globalni rat protiv terorizma nakon terorističkih napada na Ameriku 2001. godine
Evo i nekih značajnih američkih vojnih operacija od 60tih godina prošlog stoljeća na ovamo:
1961 do 1975 -- Vijetnamski rat, sukob koji je rezultirao s više od 58 hiljada američkih vojnih žrtava, nakon čega su komunisti preuzeli vlast nad tom zemljom.
1961 -- Invazija na Kubu, pod liderstvom CIA-e, medjutim, pokušaj da se skine Fidel Castro nije uspio. On je vladao Kubom decenijama, a njegov brat Raul je preuzeo vlast 2008. godine.
1962 -- Kubanska raketna kriza, kada su Sjedinjene Države rasporedile vojnu blokadu u vodama oko Kube, kako bi spriječili da Sovjetski Savez instalira rakete na Kubi. Ovaj je sukob izazvao veliki strah od mogućnosi nuklearnog rata.
1973 -- Puč s podrškom CIA-e , kada je skinut s vlasti izabrani marksistički predsjednik u Chile-u, Salvador Allende.
1980 -- Racija američkih komandosa u Iranu koja medjutim nije uspjela spasiti 52 američka taoca koje je držao Teheran. Oni su medjutim oslobodjeni kasnije , kada je u BIjeloj kući bio predsjednik Ronald reagan, početkom 1981. godine.
1981 to 1990 -- CIA je upravljala invazijom egzilanata u Nikaragvi kako bi se naškodilo vladi Sandinista. Pokušaj medjutim nije uspio.
1990 to 1991 -- Sjedinjene Države su se sučelile s Irakom nakon što je režim Saddama husseina izvršio invaziju na Kuwait zbog pitanja posjedovanja naftnih izvora. Američke su trupe prisilile Iraq da se povuče nakon kraćeg kopnenog rata.
1992 to 1995 -- Američke trupe se pridružuju snagama NATO saveza na Balkanu u poražavnju srpskih snaga u Bosni i Hercegovini.
2001 -- Amerika je krenula u rat u Afgahanistanu kako bi se borili protiv islamističkih pobunjenika , a kao odgovor na napade al Qaide na Ameriku u Septembru 2001.
2003 -- Sjedinjene države izvršile invaziju na Irak radi navoda da ta zemlja posjeduje oružje za masovno razaranje koje bi moglo biti upotrijebljeno protiv Amerike. Pretpostavka je bila pogrešna.
Raniji predsjednici su odlazili pred Kongres radi proglašenja ratnog stanja nakon što je zemlja napadnuta, kao što je to bio slučaj s Japanom u Drugom Svjetskom ratu. No, mnogo češće su američki predsjednici djelovali sami, koristeći se ovlastima koje imaju kao vrhovni zapovjednici američke vojske, a prema američkom Ustavu. U toj ulozi, oni su djelovali bez kongresnog odobrenja da se pošalju trupe u inostranstvo,da se poduzmu bombardovanja, ili da se pošalje američki vojni personal kako bi suradjivao sa medjunarodnim saveznicima.
U posljednjih 50-tak godina, prema nekim procjenama, Sjedinjene Države su bile uključene u više od 50 značajnijih vojnih akcija - u prosjeku po više od godinu dana - od žestokog rata u Vietnamu, preko Iraka i Afghanistana, pa do manjih akcija u Kuwaitu, Bosni, Pakistanu, Libyi, Grenadi, na Haitiju i u Panami.
U to nisu uključrnr mnogo ograničenije akcije , kao što su napadi dronovima , što se sada provodi protiv Talibanskih boraca.
U svojoj 237 godina staroj povijesti , Sjedinjene Države su često rasporedjivale svoje vojnike. POvijest je zabilježila Ameriku kao pobjednika u dva rata, ali neke od akcija u inozmestvu nisu uvijek bile tako uspješne.
Američke snage koje su se borile pod zastavom UN-a u Koreji ranih 50.tih godina prošlog stoljeća, su ostavile nakon žestokih borbi Korejski poluotok podijeljen na komunistički Sjever i demokratski Jug, što je situacija koja se zadržala do današnjeg dana.U Vijetnamu su se posljednje američke snage povukle 1975.godine, nakon više od deset godina vojnog angažiranja , nakon čega je komunistička vlast preuzela kontrolu nad zemljom.
Povijest tek treba da presudi američki angažman u Iraku i Afghanistanu.
Američke su trupe skinule iračkog diktatora Saddama Husseina tijekom iračkog rata 2003. do 2011. godine, medjutim savezničke snage nisu nikada pronašle oružje za masovno uništenje za koje su vjerovali da irački lider posjeduje. Amerikanci i saveznici se i dalje bore s pobunjenicima u Afghanistanu , ali gospodin Obama planira povući američke trupe do kraja 2014. godine, iako ta zemlja ostaje i dalje vrlo nestabilna.
Razne studije pokazuju da je potrošnja Sjedinjenih Država na vojsku i bezbjednost enormna u odnosu na takvu potrošnju drugih zemalja; ta je potrošnja medjutim fluktuirala posljednjih decenija, ovisno o prioritetima pojedinačnih predsjednika, i veličini rata .
Potrošnbja na obranu se povećala tijekom Vijetnamskog rata, za vrijeme administracije predsjednika Ronalda Reagana 80-tih godina, te u ovoj posljednjoj deceniji, kako su Sjedinjene Države inicirale globalni rat protiv terorizma nakon terorističkih napada na Ameriku 2001. godine
Evo i nekih značajnih američkih vojnih operacija od 60tih godina prošlog stoljeća na ovamo:
1961 do 1975 -- Vijetnamski rat, sukob koji je rezultirao s više od 58 hiljada američkih vojnih žrtava, nakon čega su komunisti preuzeli vlast nad tom zemljom.
1961 -- Invazija na Kubu, pod liderstvom CIA-e, medjutim, pokušaj da se skine Fidel Castro nije uspio. On je vladao Kubom decenijama, a njegov brat Raul je preuzeo vlast 2008. godine.
1962 -- Kubanska raketna kriza, kada su Sjedinjene Države rasporedile vojnu blokadu u vodama oko Kube, kako bi spriječili da Sovjetski Savez instalira rakete na Kubi. Ovaj je sukob izazvao veliki strah od mogućnosi nuklearnog rata.
1973 -- Puč s podrškom CIA-e , kada je skinut s vlasti izabrani marksistički predsjednik u Chile-u, Salvador Allende.
1980 -- Racija američkih komandosa u Iranu koja medjutim nije uspjela spasiti 52 američka taoca koje je držao Teheran. Oni su medjutim oslobodjeni kasnije , kada je u BIjeloj kući bio predsjednik Ronald reagan, početkom 1981. godine.
1981 to 1990 -- CIA je upravljala invazijom egzilanata u Nikaragvi kako bi se naškodilo vladi Sandinista. Pokušaj medjutim nije uspio.
1990 to 1991 -- Sjedinjene Države su se sučelile s Irakom nakon što je režim Saddama husseina izvršio invaziju na Kuwait zbog pitanja posjedovanja naftnih izvora. Američke su trupe prisilile Iraq da se povuče nakon kraćeg kopnenog rata.
1992 to 1995 -- Američke trupe se pridružuju snagama NATO saveza na Balkanu u poražavnju srpskih snaga u Bosni i Hercegovini.
2001 -- Amerika je krenula u rat u Afgahanistanu kako bi se borili protiv islamističkih pobunjenika , a kao odgovor na napade al Qaide na Ameriku u Septembru 2001.
2003 -- Sjedinjene države izvršile invaziju na Irak radi navoda da ta zemlja posjeduje oružje za masovno razaranje koje bi moglo biti upotrijebljeno protiv Amerike. Pretpostavka je bila pogrešna.
