Linkovi

Američki koledži uvode sve više časova putem interneta

  • Jim Randle

Digitalna revolucija bi mogla preobraziti univerzitete na način na koji je internet već promijenio muziku, štampanje, novinarstvo, trgovinu i druge biznise.

Američki koledži se suočavaju sa nizom problema dok cijene školarine rastu, šanse za diplomce se smanjuju, a poslodavci se žale da ne mogu pronaći dovoljno radnika sa ključnim tehničkim sposobnostima. Jedno rješenje se možda nalazi u sve većem broju kvalitetnih časova putem interneta. Kako izvještava Jim Randle, digitalna revolucija bi mogla preobraziti univerzitete na način na koji je internet već promijenio muziku, štampanje, novinarstvo, trgovinu i druge biznise.

David Evans, sa univerziteta Virginije podučava uvodni internet čas za kompjutersku nauku. Internet časove sada nude mnogi prestižni univerziteti, koji nude sve od kompjuterskog programerstva do nauke kuhanja. Mnogi časovi su ili besplatni ili jeftini, i njihov se raspored osvježava mnogo brže od regularnog rasporeda. A to je važno za milione studenata koji uče tehničke i druge vještine sa stranica Lynda.com. Osnivačica Lynda Weinman je za Glas Amerike govorila putem Skype-a.

Možemo na tržište ući veoma brzo i možemo polaznike podučiti osnovnim vještinama, tako da se mnogi programi stalno mijenjaju i uvode se novi. A takve stvari se ne mogu brzo desiti na tradicionalnom obrazovnom planu i programu na koledžima, kaže Lynda Weinman.

Još jedna bitna razlika: umjesto da profesor drži predavanja studentima, koji onda rade istraživanja, uče i sami rade zadaću, na internet časovima su uloge zamijenjene, kaže student i bloger John Haber. On, također putem Skype-a, kaže da uzima dovoljno internet časova koji će mu omogućiti da diplomu četverogodišnjeg studija dobije za samo godinu dana.

Oni gledaju predavanje kod kuće kao dio zadaće, snimaju predavanje, i kada dođu na čas, mogu imati aktivniju raspravu i interakciju sa profesorom, ili rad na projektu, kaže John Haber.

Stručnjaci kažu da će nova tehnologija imati veliki utjecaj na koledže. Neki čak predviđaju da bi budući časovi mogli biti mješavina internet predavanja i profesora koji će osobno pomagati studentima da riješe složene probleme. To bi bile dobrodošle promjene, kaže ekonomista za pitanje rada pri univerzitetu Georgetown Tony Carnevale, koji kaže da škola mora biti jeftinija i fokusiranija na vještine koje traže poslodavci.

Sve je jasnije da je sve većem broju ljudi potrebno obrazovanje nakon srednje škole, a mnogi to ne dobijaju. Čak i u slučajevima gdje dobiju takvo obrazovanje, ono ne vodi uvijek dobrom zaposlenju. Ili vodi ka poslovima gdje njihovi talenti nisu potpuno iskorišteni. Nemamo dovoljno sredstava da se iz te situacije izvučemo, tako da je efikasnost univerzitetskih institucija u ovim trenucima ključna, kaže Tony Carnevale.

Stručnjak za marketing na koledžima Chris Cullen, iz kompanije Infinia, kaže da će konkurentnost internet alternativa, i zabrinutosti zbog školarina, izmijeniti univerzitete.

Potrošači zahtijevaju da im kažete zbog čega vjerujete da je njihov novac za školarinu najbolje uložen u vašoj instituciji. Oni žele znati šta će dobiti za uzvrat za takvu investiciju, kaže Christopher Cullen.
On dodaje da će možda i najbolje obrazovne institucije sa najboljom reputacijom ući u svijet internet časova, ali da bi manje selektivni i manje prestižni univerziteti mogli imati poteškoća da privuku studente, kao i novac koji oni plaćaju za školarinu.
XS
SM
MD
LG