Linkovi

Klaster bombe: Konvencija jedno, praksa drugo


Jedan od brojnih tipova klaster bombi

Jedan od brojnih tipova klaster bombi

Za posljednje tri godine širom svijeta uloženo preko 40 milijardi dolara u proizvodnju kasetnih, odnosno klaster bombi


Za posljednje tri godine, koliko je na snazi međunarodna Konvencija o klaster municiji, brojne finansijske institucije i organizacije širom svijeta su uložile preko 40 milijardi dolara u proizvodnju kasetnih, odnosno klaster bombi – ističe se u obimnom izvještaju koji je pripremila holandska nevladina organizacija IKV Pax Christi u saradnji sa belgijskom organizacijom FairFin.

U izvještaju, objavljenom danas, među 137 investitora u proizvodnju Konvencijom zabranjenih klaster bombi su bankarke i investicione kuće Citigroup, JP Morgan Chase, Goldman Sachs, Deutsche Bank i China Merchants Bank.
Po riječima ko-autora izvještaja Roosa Boera, ulaganje u proizvodnju oružja, koje inače ubija vrlo neselektivno, je krajnje kontraproduktivno:

„Ako želimo osloboditi svijet i nedužne civile od te opasnosti koja prijeti godinama, nema smisla i nikakvog opravdanja i dalje ulagati u proizvodnju kasetnih bombi.“

Svjetskom konvencijom o toj vrsti oružja zabranjeno je koristiti, proizvoditi, skladištiti i trgovati klaster bombama.Konvenciju je u krajem maja 2008. godine u Dablinu, u Irskoj, prihvatilo 107 zemalja i iste godine u decembru i potpisalo taj dokument. Konvencija je, kao međunarodno pravni akt stupila na snagu od početka augusta 2010. godine. Unatoč tome kasetne bombe se i dalje proizvode, prodaju, preprodaju i, nažalost, koriste. I u Sjedinjenim Američkim Državama znatan je broj proizvođača.
O tome gospodin Boer kaže:

„U onim zemljama koje nisu potpisale Konvenciju, proizvodnja klaster bombi je, sa stanovišta međunarodnog prava i poštivanja preuzetih međunarodnih obaveza, potpuno legalna. Stoga i američkim kompanijama, kao i mnogim drugim širom svijeta, nije zabranjeno proizvoditi kasetne bombe jer Sjedinjene Države nisu potpisale tu konvenciju.“

Laura Cheeseman, direktorica londonske organizacije Cluster Munition Coalition, istaknutog zagovornika zabrane finansiranja proizvodnje kasetnih bombi, podsjeća na ključni razlog zbog kojeg proizvodnju i korištenje treba u poptunosti zabraniti:

„Klaster bombe, zapravo bombice kojima je napunjeno tijelo tih bombi, bivaju rasijane na velikom prostoru nakon eksplozije kućišta velike bombe. Mnoge od tih malih „ubica“ ne ekplodiraju i čekaju na žrtve... na zemlji, na krovovima, na drveću..... čekaju danima, mjesecima, godinama nakon okončanja sukoba, čekaju na nesretnika koji će ih aktivirati.“

Uz dosta pesimizma sadržanog u spomenutom izvještaju i nekoliko ohrabrujućih podataka. Primjera radi, 56 finansijskih institucija prestalo je investirati u proizvodnju klaster bombi. Uz to, gospođa Cheeseman ističe:

„U posljednje tri godine, koliko je obuhvaćeno našim istraživanjem, pet je zemalja usvojilo posebne nacionalne zakone kojima se zabranjuje finasiranje proizvodnje kasetnih bombi. Dobro je, ali mi želimo da taj primjer slijedi deleko više država. U još 20-ak država postoji politička volja da se takve investicije zabrane i bilo bi jako dobro da i u tim zemljama budu usvojeni zakoni kojima se proizvodnja klaster bombi trajno zabranjuje.“

Države u kojima su kasetne bombe stavljene van zakona su Belgija, Irska, Italija, Luksemburg i Novi Zeland.
XS
SM
MD
LG