Linkovi

Obavljena dženaza za 136 ubijenih Bošnjaka, 20 godina nakon genocida


Predsjednik Clinton tijekom klanjanja dzenaze zrtvama

Predsjednik Clinton tijekom klanjanja dzenaze zrtvama

By:Dzenana Halimovic ; Prijatelji Srebrenice

-----------------------------------------------------------
Srebrenica je obilježela 20. godišnjicu genocida komemoracijom i ukopom 136 novoidentificiranih zrtava, kojoj po velikoj vrućini prisustvuju rodbina, zvanice i desetine hiljade ljudi iz BiH i svih krajeva svijeta.

Nakon komemoracije, u samom mezarju je počela dženaza molitvom koju je predvodio reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Neposredno prije toga, desio se incident kada je predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji se sa ostalim visokom gostima poklonio žrtvama na centralnom dijelu mezarja, najprije izviždan a zatim je na njega i njegovu pratnju bačeno nekoliko kamenica.

​Nakon toga je došlo i do naguravanja sa njegovim osiguranjem, pa su se Vučić i njegova pratnja ubrzanim korakom uputili prema svoijom automobilima.

Reis-l-ulema je zbog toga pozvao pristune da ostanu dostojenstveni iz poštovanja prema žrtvama. Komemoraciju je otvorio načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković

"Nakon 20 godina bezimene smrti 136 žrtava će dobiti svoja imena. Među njima je 18 maloljetnika. To su moji vršnjaci, ja sam slučajno živ", kazao je Duraković dodajući da je umiranje i ubistvo tih ljudi bilo mnogostruko i da je trajalo jako dugo.

On je napomenuo kako porodice stradalih ne koriste jezik mržnje i zalažu se danas za mir, ali život u Srebrenici nimalo nije lak. Nekada je život teško podnošljiv. Isto tako je rekao kako je teško gledati srebreničke majke koje u neimaštini odgajaju svoju djecu.

Clinton Main

Clinton Main

"Recite nam gdje su kosti naših najmilijih i to će biti pružena ruka pomirenja", istakao je Duraković.

Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je sa NATO saveznicima pokrenuo vazdušnu ofanzivu nakon pada Srebrenice koja je dovela do mirovnih pregovora i završetka rata u BiH, kazao je da nikada više ne želi vidjeti stratište kao što je Srebrenica.

"Samo Bog zna zašto su vas poštedili kad su vaše familije ubijene. Poruka pomirenja i nade koju ste vi gospodine Durakoviću ovdje prenijeli pokazuje da možda postoji neka viša mudrost iznad toga," kazao je bivši američki predsjednik.

"Drago mi je što je mir održan, ali mi smo dužni ljudima koji su ovdje izgubili svoje živote. Iz dubine srca, ja volim ovo mjesto, ne želim nikada više da vidim ovakvo stratište. Ali svijetom još uvijek dominira rat zasnovan na etničkoj pripadnosti, rasi i vjeri", dodao je on.

Clintona su po dolasku u Memorijalni centar pozdravile predstavnice srebreničkih udruženja.

Na komemoraciji su se obratili i Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala,Theodor Meron, predsjednik Haškog tribunala, Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN, jordanska kraljica Noor, Ahmet Davutoğlu, premijer Turske, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, te Dragan Čović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Prije toga, u Musalu memorijalnog centra Potočari iz fabrike akumulatora tabute sa žrtvama prenijele su hiljade ruku kako bi dvije decenije, nakon što su monstruozno ubijeni, bili dostojno sahranjeni.

I ove će godine kao i prethodnih, sinovi i očevi biti sahranjeni zajedno.

Posmrtni ostaci Atifa Mehanovića, biće ukopani zajedno s njegovom dvojicom sinova, Ramizom i šesnaestogodišnjemSifetom. Pored njih su mezari još dva Atifova sina - Smaila i Sabahudina.

Tužnu srebreničku priču još strašnijom čini podatak Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine da među 6.241 žrtvom sa ukopom u subotu ima 440 maloljetnika. U Potočarima je, tako, svaka 14 sahranjena žrtva dijete.

Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na više od 150 različitih lokacija, od čega 76, uglavnom sekundarnih, masovnih grobnica.

Najstarija žrtva koja će u subotu biti ukopana u Potočarima je Jusuf Smajlović, rođen 1920. godine.

Posljednjem ispraćaju žrtava je i više od 8.000 učesnika Marša mira koji su prepješačili put od Nezuka do Potočara. Tim je putem prije 20 godina krenulo na hiljade srebreničkih muškaraca i dječaka, od kojih veliki dio nikada nije dospio do teritorije koja je bila van kontrole snaga Vojske Republike Srpske (VRS). Uhvaćeni su i ubijeni.

Dženaza-namaz za 136 žrtava genocida počet će u 13 sati. Dženazi i posljednjem ispraćaju žrtava genocida će prisustvovati brojne zvanice, te oko 50.000 ljudi.

U Bosni i Hercegovini u subotu je Dan žalosti. Vijeće ministara BiH je Odluku o proglašenju 11. jula 2015. Danom žalosti u Bosni i Hercegovini donijelo jednoglasno.

Pored ovih eksponata, u Memorijalnoj sobi postoji stalna postavka Memorijalnog centra koja se naziva "Crna soba - Lične priče" u kojoj su izloženi neki od ličnih predmeta žrtava pronađenih u masovnim grobnicama.

Gospodina Vučića su po dolasku u Memorijalni centar dočekale predstavnice srebreničkih udruženja i na rever mu zakačile Srebrenički cvijet.

Prije polaska za Srebrenicu, Vučić je izjavio da Srbija jasno i nedvosmisleno osuđuje užasni zločin koji se prije 20 godina dogodio u Srebrenici i gnuša se onih koji su u njemu učestvovali.

"Dvadeset godina je prošlo od stravičnog zločina koji se dogodio u Srebrenici. Ne postoje reči kojima bilo ko može da izrazi žal i tugu za nastradalima, kao i bes i ogorčenje prema onima koji su taj monstruozni zločin počinili. Srbija, jasno i nedvosmisleno, osuđuje taj užasni zločin, gnuša se onih koji su u njemu učestvovali i nastaviće da ih privodi pravdi", naveo je Vučić, te dodao:

Aleksandra Vučića u Potočarima dočekale majke Srebrenice

"Moja obaveza je da se poklonim žrtvama, to je čin kojim se određujemo prema budućnosti. A ta - naša zajednička budućnost, nikako ne može da bude žrtvovana zbog bilo čije, lične, ili nacionalne sebičnosti. Toga ne sme da bude među tolikim grobovima".

"Kako se približavamo 20. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prisjećamo se da je srebrenička tragedija učinila da se međunarodna zajednica pokrene i zaustavi ubijanje civila, da konačno zaustavi rat. Danas su Sjedinjene Države opredijeljene da zajedno sa svojim partnerima na Balkanu nastave pomagati zacjeljivanju rana iz prošlosti. Iskažimo zajedno počast srebreničkim žrtvama i njihovim najmilijim kroz izgradnju budućnosti u kojoj će svi ljudi u Bosni i Hercegovini i na Balkanu živjeti zajedno u miru", navodi se u izjavi predsjednika Sjedinjenih Američkih Država koju je u subotu objavila Bijela kuća.

Inicijator prve i druge rezolucije o genocidu u Srebrenici koje su 2010. i 2015. usvojene u parlamentu Kanade, idejni tvorac Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi, član Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu - Brian Masse- povodom 20 godina od genocida u Srebrenici izdao je saopštenje u kojem se, između ostalog, navodi:

"Vrlo je bitno da koristimo lekcije naučene iz Srebrenice koje služe u osporavanju mržnje i netrpeljivost, te da se dalje uči o historiji ratnih zločina izvršenih u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine. Nedavno sam predložio drugu rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je pokazana važnost sjećanja na ovaj genocid i koja potvrđuje podršku Kanade za bošnjačku zajednicu koja i dalje živi sa traumama i patnjama. U ovoj rezoluciji se ponavlja važnost rada na istini, pravdi i pomirenju."

Amnesty International

Hiljadama porodica žrtava genocida u Srebrenici još se uskraćuje pravda, istina i obeštećenje, saopštila je grupa za ljudska prava Amnesty International (AI), dok svijet obilježava 20. godišnjicu masakra u kome je ubijeno više od 8.000 ljudi.

Dvije decenije nakon što je svijet okrenuo pogled od najtežeg zločina počinjenog u Evropi od 1945., porodice žrtava genocida još čekaju na pravdu, izjavio je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Evropu i centralnu Aziju.

"Umesto da blijedi s vremenom, za sve vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je da priznaju da je pokajanje za te zločine hitnije nego ikada. Što duže krivci uživaju imunitet i mrtvi ostaju u masovnim grobnicama, duža je bolna rana koja dodatno podgrijava opasne i uporne etničke podijele", kazao je Dalhuisen.

Dvadeset godina nakon što su bosanski Srbi prodrli u srebreničku enklavu, "zaštićenu zonu" UN-a, i masovno pogubili hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka, sudbina i podaci o više od 1.000 ljudi još su nepoznati. Tijela skoro 7.000 žrtava genocida su ekshumirana, identifikovana i ukopana. Izvlačenje i identifikacija oko 1.000 posmrtnih ostataka još je u toku, saopštio je Amnesty International.

Ukupno, više od 8.000 ljudio širom zemlje je "nestalo" otkako je rat okončan 1995. godine, a nacionalnom Institutu za nestale osobe uskraćuju se sredstva iz godine u godinu. Zakon o nestalim osobama još nije u potpunosti proveden, ostavljajući porodice nestalih bez šanse za obeštećenjem. Fond za pomoć porodicama nestalih tek treba da se oformi, uprkos što je zakon uveden u 2004. Zvanične politike i zakoni ne priznaju genocid, čak i školski programi ne pominju zločine u Srebrenici. Proces pomirenja nije napredovao, a unutrašnje etničke podjele još su prisutne, navodi ova međunarodna organizacija.

Uprkos krivičnom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici - Radovanu Karadzicu, Ratku Mladicu i Slobodanu Miloševiću - pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slučajeva. Krivični progon zločina po međunarodnom pravu pred domaćim sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna većina osumnjičenih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti još je na slobodi, sigurni da, bez političke volje, nikada neće biti krivično gonjeni. Dok Bosna i Hercegovina poduzima pozitivne korake ka povećanju resursa za krivični progon ratnih zločina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi državnu strategiju za ratne zločine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedoče bez straha, navodi se u saopštenju.​

"Srebrenica ne samo da je mračni podsjetnik na sposobnost ljudskog roda da čini nemoralna djela nego i na neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi genocid", izjavio je Dalhuisen i dodao:

Više od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, "zaštićenu zonu" UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, ističe se u saopštenju AI.​"Dvadeset godina čelnici u Bosni i Hercegovini odbijaju priznati da su tijela ukopana, doslovno i metaforički. Efektivne mjere moraju se poduzeti bez dodatnih odgoda u cilju ublažavanja patnje onih koji još čekaju na istinu i pravdu. Bez odgovornosti, pravde i obeštećenja, trajno pomirenje nikada se neće postići."

"Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti strategiju tranzicijske pravde - sveobuhvatni nesudski okvir koji se bavi zanemarenim pitanjima vezanim za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava tokom rata. Također bi trebala usvojiti zakon na nivou države koji kriminalizira genocid i poricanje ratnih zločina i provesti strategiju u cilju dostizanja efikasnije pravde i obeštećenja", saopštio je Amnesty International povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

XS
SM
MD
LG