Hillary Clinton je mnogo puta ušla u istoriju, najnovije kao prva žena koja je dobila predsjedničku nominaciju jedne od glavnih političkih stranaka. Ali da li će bivša prva dama, američka senatorica I državna tajnica postati I predsjednica u još jednom istorijskom koraku. Naša novinarka Carolyn Presutti nam daje bliži pogled na život žene za koju se I njene pristalice, pa čak I sam Donald Trump, slažu da je borac.
Hillary Clinton je u julu ušla u istoriju kada je postala prva žena koja se natječe za predsjedničku poziciju kao kandidat jedne od vodećih stranaka. Tu je gotovo stigla I prije osam godina kada je dobila 18 miliona glasova, ali na kraju izgubila od mladog senatora Baracka Obame. U govoru u kojem je priznala poraz, ona je govorila o staklenom stropu, odnosno barijeri koja sprječava žene da dođu do visokih pozicija.
Iako ovaj put nismo uspjeli da razbijemo taj najviši i najtvrđi stakleni strop, zahvaljujući vama, u njemu sam napravila oko 18 miliona pukotina, rekla je Clintonova 2008.
69-godišnja Clintonova taj stakleni strop razbija dugi niz godina. Na koledžu Wellesley, ona je bila predsjednica republikanaca koledža i prva studentica koja je ikada održala govor tokom diplomske ceremonije 1969. Na pravnom fakultetu univerziteta Yale, ona je postala progresivni demokrata I tu je upoznala svog budućeg supruga Billa Clintona. Vjenčali su se 1975. On je izabran za guvernera u rodnoj državi Arkansas, I 1980 im se rodila kćerka Chelsea. Novinar Ron Fournier je pratio Clintonove tokom cijele njihove karijere.
Ona je znala šta je dugoročni plan za njih kao par u političkom smislu I to je stalno držala na umu, kaže Fournier.
Bill Clinton je izabran za predsjednika 1992. Hillary Clinton je preuzela ulogu prve dame, te je I dalje bila politički aktivna. Borila se za prava žena I brigu o djeci, vodila bitku za univerzalnu zdravstvenu brigu, što je na kraju doživjelo neuspjeh u kongresu. Ali Clintonove su pratile kontroverze. Stalne priče o vanbračnim vezama Billa Clintona su kulminirale seksualnim skandalom sa Monicom Lewinsky. Zastupnički dom je pokrenuo proces njegovog opoziva. Ali ga je senat na kraju oslobodio. I prva dama je bila predmet istraga. Javnost je postajala sve skeptičnija, kaže Stephen Wayne, sa univerziteta Georgetown.
Postoji izvjestan broj ljudi koji ne vjeruje da je ona iskrena niti da joj se može vjerovati.
Ali 2001, ona je ponovo ušla u istoriju, postavši prva prva dama koja se uzdigla na politički položaj kao senatorica iz New Yorka. Ona je 2003 glasala za rat u Iraku I 2007 za imigracionu reformu.
Potrebna nam je sveobuhvatna imigraciona reforma, put ka državljanstvu, rekla je ona.
Predsjednik Obama je bivšu suparnicu postavio na mjesto državne tajnice. Ona je posjetila 112 zemalja, što je najveći broj kojeg je ijedan državni tajnik ikada posjetio. Ali ona se 2012 našla pod oštrim kritikama zbog napada na diplomatski kompleks u Bengaziju u Libiji, u kojem je ubijen američki ambasador. Ona je pred kongresom dva puta svjedočila vezano za taj napad . U predsjendičkoj utrci ove godine, našla se nasuprot republikanca Donalda Trumpa, koji nikada nije bio na nekoj javnoj funkciji, dok su Amerikanci željeli vidjeli neka nova lica. I to se pokazalo kao žestoka kampanja. I još jedan skandal će je pratiti do samog kraja. 2015 su procurile vijesti da se Clintonova možda koristila privatnim email serverom za povjerljive vladine informacije. FBI je na kraju razriješio svih optužbi. Ali samo deset dana pred izbore, taj isti direktor FBI James Comey je pronašao novootkrivene emailove koji su čini se, kako je rekao, relevantni za istragu. I oba predsjednička kandidata su na to reagirali.
Ovo je najveći skandal od Watergatea, rekao je Trump.
Tu nema nikakvog slučaja, rekla je Hillary Clinton.
Ali kontroverza vezana za emailove je postala njen najveći izazov da još jednom učini najveći istorijski korak svog života, I postane prva žena američka predsjednica.
