Linkovi

Chris Hill: Više pažnje usmjeriti na istočno krilo NATO-a, posebno prema Balkanu


Kolega Vedran Andonovski, šef redakcije Glasa Amerike na makedonskom jeziku, razgovarao je o implikacijama situacije sa Ukrajinom i otcijepljenjem Krima ,na zemlje Balkana, sa Christopherom Hillom, dekanom Medjunarodne Škole pri unverzitetu u Denveru, bivšim diplomatom i, izmedju ostalog, bivšim ambasadorom Sjedinjenih Država u Makedoniji. Prvo pitanje gospodinu Hillu bilo je o paraleli koju mnogi mediji povlače izmedju kosovskog i krimskog odcjepljenja.


Christopher Hill: Prije svega, ja bih bio veoma oprezan sa idejom povlačenja istorijskih paralela. Na kraju krajeva, Kosovo je godinama prije formalne nezavisnosti imalo NATO u akciji i strane trupe na terenu i imalo je izbore pod nadzorom stranaca. Iskreno govoreći, kad Rusi, koji su se opirali svemu u vezi sa Kosovom, sada kažu da je Krim postupio po ugledu na Kosovo, nameće se pitanje zašto onda oni ne priznaju Kosovo ili bilo šta u vezi sa Kosovom. Iskreno, mislim da je to samo izgovor. Odluka koju su oni donijeli nema nikakve veze s Kosovom.

VOA: Drugi dio debate je to da je referendum na Krimu postavio opasan presedan i da je to tek početak procesa pridruživanja drugih područja Rusiji. Takva zabrinutost je evidentna i kroz posjetu podpredsjednika Bidena Evropi i ponovna potvrda američke podrške saveznicima u istočnoj Evropi. Je li to priprema za neki novi Hladni rat?


Christopher Hill: Bila to predigra za neki novi Hladni rat ili ne, činjenica je da smo sučeljeni sa situacijom u kojoj je jedna zemlja otela dio zemlje-susjeda i da je to svakako negativan razvoj dogadjaja, oko kojeg medjunarodna zajednica treba biti na oprezu.

VOA: Politički oponenti predsjednika Obame napadaju ga zbog zakašnjelog i mlakog odgovora na tu situaciju.Vaš komentar?

Christopher Hill: Mislim da je morao primijeniti sankcije, ali takodje mislim da su sankcije ponekad mač sa dvije oštrice, kao što znamo još iz balkanskog iskustva.

VOA: Da li to izaziva novi osjećaj hitnosti za NATO-ovo ubrzanje procesa proširenja? U februaru je, upravo navodeći situaciju u Ukrajini kao motiv, 40 kongresnih zastupnika poslalo pismo državnom sekretaru Kerry-u, tražeći da i on podrži pristupanje nekoliko zemalja jugo istočne Evrope NATO-u i uopšte ubrzavanju formalnog vezanja balkanskih zemalja za Evropu i zapad.


Christopher Hill: Nema sumnje... Nema nikakve sumnje da je sveukupna situacija sa Krimom pojačale tenzije istoka i zapada. Da li je to oživljavanje Hladnog rata, teško je reći, ali svakako sam uvjeren da postoji potreba da mnogo više pažnje bude usmjereno na istočno krilo NATO-a, a posebna pažnja treba biti usmjerena na situaciju na Balkanu. Oduvijek sam vjerovao da, recimo, Makedonija, koja se ponaša kao zemlja članica, treba da bude i stvarna članica NATO-a. Iskreno govoreći, ja bih otišao i mnogo dalje, jer ne radi se samo o NATO-u. Radi se o širim relacijama koje mi imamo s tim zemljama. Mislim, na primjer, da je to što vi radite u Glasu Amerike, takodje veoma važno, da poruka stigne do tih zemalja, da saznaju naše stanovište, stav Sjedinjenih Država i EU o Rusiji. Svakako da će i Rusi raditi to isto prema zemljama koje još nisu primljene u NATO. Dakle, mislim da je veoma bitno da ojačamo našu javnu diplomaciju i da naše frekvencije držimo otvorenim. Znate, jedna od prvih stvari koje su Rusi sad uradili na Krimu, bila je da ugase ukrajinski radio i tv. Stoga, mislim da ono što Glas Amerike radi na Balkanu, posebno sada, vjerovatno više nego ikada, treba da se nastavi.

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG