Predsjednik Narodne Republike Kine Hu Jintao idućeg tjedna stiže u zvaničnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. U središtu američko-kineskih razgovora na najvišem nivou biće, kako procjenjuju analitičari, nastojanje zvaničnika obje zemlje da neslaganja o nekim značajnim pitanjima ne ugroze sveukupne odnose dvije zemlje.
U najkraćem, prošla godina za kinesko-američke odnose bila je dosta tvrda, sa više neslaganja nego saglasnosti.
Ambasador Sjedinjenih Država u Kini Jon Huntsman ističe:
„Atmosfera među dvije zemlje s vremena na vrijeme je izazovnija, ali uvijek će biti komentara i sa jedne i sa druge strane o onome o čemu se ne slažemo. I uvijek će biti tako. No, prava mjera naših odnosa je da li smo u stanju prevladati ta neslaganja.“
Jedno od otvorenih pitanja je poštivanje ljudskih prava. Kineski mediji ističu da je dodjela Nobelove nagrade za mir disidentu Liu Xiaobo-u bio promišljen, orkestiran napad Zapada, posebno Sjedinjenih Država na Kinu. Američka vlada prati i slučaj Xue Fenga, Amerikanca kineskog porijekla, osuđenog na 8 godina zatvora zbog navodne špijunaže.
Zamjenik šefa američke diplomatske misije u Pekingu Robert Goldberg tom povodom je rekao:
„Formalno, službeno smo zatražili da prisustvujemo sudskoj raspravi povodom žalbe gospodina Fenga i pružimo mu konzularnu pomoć u skladu sa američko-kineskom kozularnom konvencijom. Visoki narodni sud u Pekingu odbio je naš zahtjev bez ikakvog obrazloženja.“
Washington i Peking imaju različite stavove i o Sjevernoj Koreji koja je nedavno granatirala jedan južnokorejski otok pri čemu su poginule 4 osobe. Sjedinjenje Države traže od Kine da prema Sjevernoj Koreji, dugogodišnjem savezniku, bude oštrija, ali se Peking sudržava od bilo kakvih kritika Pyongyanga. Nasuprot tome, vrlo glasno osuđuje američko-južnokorejske vojne vježbe kao provokaciju stabilnosti regiona.
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hong Lei je neposredno nakon granatiranja južno-korejskog otoka o kineskom stavu rekao:
„U aktuelnoj situaciji neophodno je hitno se vratiti pregovorima. Nadamo se da će sve relevantne strane surađivati, na za sve prihvatljivom rješenju u okviru šestostranih pregovora, radi održanja mira i stabilnosti na korejskom poluotoku.“
Kurs juana i kineski veliki trgovinski suficit prema Sjedinjenim Državama su već duže vremena stalan, regularan kamen spoticanja. Washington optužuje Kinu da kurs juana namjerno drži niskim da bi kineski proizvodi na svjetskom tržištu bili jeftiniji.
Analitičari ocjenjuju da je, uz pobrojane, i mnogo drugih razloga zbog koji izgleda da u posljednje vrijeme dvije zemlje imaju više neslaganja.
Wan Dong, profesor na studiju međunarodnih odnosa univerziteta u Pekingu ističe:
„Jasno je vidljivo da dolazi do globalne tranzicije moći. Kina izrasta, Sjedinje Države relativno stagniraju. Takođe postoji i jaz u perpepcijama unutarnjih politika dvije zemlje, uslovljavan kulturološkim razlikama. Mislim da se unutarnja politika Kine u Americi pogrešno interpretira, i obratno, da se američka unutarnja politika pogrešno tumači među Kinezima. U analizi kinesko-američkih odnosa moramo u obzir uzeti zaista širok spektar razlitičitih faktora.“
Neosporna je činjenica da, u svjetlu novih globalnih izazova, Kina i Sjedinjene Države imaju mnoge zajedničke ciljeve i interese i da bi, unatoč razlikama, trebalo da nađu načina da surađuju što tješnje.
Dobra prilika za to je i predstojeća posjeta kineskog predsjednika Washingtonu.
