Linkovi

Rusija – Kina: Krim kao povod za razlike o principu suvereniteta

  • Scott Stearns, VOA

Kremlj: Vladimir Putin, predsjednik Rusije, gleda kako predsjedavajući krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov, premijer Krima Sergei Aksyonov i gradonačelnik Sevastopolja Alexei Chalyi, potpisuju sporazum o pridruženju Krima Rusiji.

Kremlj: Vladimir Putin, predsjednik Rusije, gleda kako predsjedavajući krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov, premijer Krima Sergei Aksyonov i gradonačelnik Sevastopolja Alexei Chalyi, potpisuju sporazum o pridruženju Krima Rusiji.

Kina i Rusija tvrde da je pomoć drugih zemalja sirijskim pobunjenicima kršenje suvereniteta Sirije. Kada je u pitanju Krim i suverenitet Ukrajine stajalište Kine je drugačije od ruskog.

Kako ono što se desilo na Krimu, sada za jasnim rezultatom - Putinovim potpisivanjem dekreta kojim taj poluotok, nakon referenduma u prošlu nedjelju, postaje dio teritorije Rusije - može uticati na odnose Moskve i Pekinga i više drugih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza?

Kina i Rusija su na istoj poziciji prema sirijskoj krizi. Blokirale su oštrije akcije protiv režima Bashara al-Assada tvrdeći da je pomoć drugih zemalja sirijskim pobunjenicima kršenje suvereniteta Sirije.

Kada je u pitanju Krim, odnosno suverenitet Ukrajine, stajalište Kine je drugačije od ruskog. Govoreći o tome glasnogovornik kineskog ministarstva inostranih poslova Hong Lei je rekao:

"Kina poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svake države. Kriza oko Krima treba da bude riješena politički, u okviru međunarodnog prava i poretka. Pozivamo sve strane da se suzdrže od ishitrenih poteza i izbjegnu dalje eskaliranje tenzija."

Kina je protiv poteza koji bi mogli ohrabrivati separatističke tendencije bilo gdje u svijetu, ističe profesor vašingtonskog univerziteta American Keith Darden i dodaje:

"Kina se drži politike "jedna Kina," vrlo striktne anti-secesionističke politike. Traži međunarodnu podršku za takvu politiku i u slučaju Taiwana. Za Kinu je neprihvatljiva ideja da referendumom u nekom dijelu zemlje, bez saglasnosti vlade te države, stanovnici tog dijela mogu odlučiti o otcjepljenuju. Za Peking, Rusija se akcijama prema Krimu samoizolira."

Kada je ambasador Rusije u Vijeću sigurnosti uložio veto na rezoluciju o Krimu, kineski predstavnik se suzdržao od izjašnjavanja, istakavši da je za de-askalaciju te krize potrebno mnogo više.

Američki zvaničnici se konsultiraju sa kineskim funkcionerima o rješavanju krize u Ukrajini i o daljoj izolaciji Rusije zbog poteza Moskve koji narušavaju međunarodne norme. O tome glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki kaže:

"Nadamo se da će mnoge uticajne članice međunarodne zajednice, uključujući i Kinu, koordinirati i sarađivati u vršenju pritiska na Rusiju zbog poteza protivnih međunarodnom pravu. Nužan je snažan pritisak, ne samo Sjedinjenih Država, nego i iz svih dijelova svijeta."

Zbog više slučajeva ulaska ruskih vojnih snaga na teritorije susjednih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza postavlja se i pitanje da li će Moskva poštovati status quo uspostavljen nakon okončanja hladnog rata. O tome profesor Darden kaže:

"Kazahstan, na primjer, je alarmiran idejom da bi dio stanovništva koji govori ruski trebalo da ima pravo da odluči da li da se, sa teritorijom na kojoj živi, odvoji i postane dio Rusije. Unutar Zajednice neovisnih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, Rusija je snažno zagovarala poštovanje principa suvereniteta i imala dobre odnose sa susjedima. Sada kada pokazuje da počinje odstupati od tog principa, dobrosusjedski odnosi mogu se uveliko pogoršati."

Ruski predsjednik Vladimir Putin ističe da Moskvu ne treba kriviti zbog Krima i krize u Ukrajini. O tome će, sasvim sigurno, govoriti i tokom susreta najviših predstavnika zemalja, članica Zajednice post-sovjetskih neovisnih država, zakazanog početkom aprila na njegov poziv.
XS
SM
MD
LG