Linkovi

Černobil 30 godina kasnije: „Ogromna rana naše zemlje i naše nacije."


"To je prostor na kojem i mi, ljudi, i priroda liječimo rane. I oživljavanje tog prostora biće vrlo važna lekcija, ne samo za Ukrajinu, nego i za čovječanstvo."

Na današnji dan prije 30 godina dogodila se havarija na nuklearnoj elektrani Černobil. U eksploziji do koje je došlo u reaktoru 4 poginulo nekoliko stotina osoba, a po mnogim procjenama na hiljade ljudi umrlo je od raka uzrokovanog radijacijom. Vozeći pored ruševina elektrane aparati za mjerenje radijacije upozoravaju na opasnost po zdravlje i nakon 30 godina od ekplozije reaktora 4. Oko 7 hiljada radnika radilo je na sanaciji tog objekta kako bi ograničili radioaktivna zračenja.

Koliko je danas zaista opasno biti u blizini nuklearke?

Volodymyr Yegerov, član ukrajnske Nacionalne akademije nauka, tvrdi:

"Prema normana i pravilima sigurnosti od radiaktivnog zračenja, nivo sadašnjeg zračenja je apsolutno bezbjedan. Doza radijacije koju neko može dobiti ovdje je, primjera radi, malo veća nego u Kijevu."

U jutarnjim satima 26. aprila 1986. ekplozijom u jezgru reaktora 4 raznesen je krov tog reaktora. Radio-aktivne krhotine bile su razasute na širokom prostoru, a ogromni radio-aktivni oblak počeo se širiti nebom iznad Černobila.

Vatrogasci i radnici, takozvani likvidatiori, prvi su krenuli u gašenje požara. Ukrajinci ih slave kao heroje. Skoro 30 ih je vrlo brzo umrlo od prekomjerne radijacije.

Na vjerskoj ceremoniji prije neki dan još jednom im je odana počast. Theodore Bubnyuk, nadbiskup ukrajinske pravoslavne crkve, sa tugom kaže:

"Ljudi još uvijek umiru od posljedica te eksplozije. To je veliki bol, ogromna rana naše zemlje i naše nacije."

Trideseta godišnjica havarije černobilske nuklearne elektrane je posebno značajna jer je tih 30 godina i vijek trajanja betonskog sarkofaga pod kojim je sahranjeno jezgro reaktora 4. Taj betonski kovčeg biće zamijenjen ogromnom kupolom. Građena je 6 godina, koštala je oko 2 milijarde dolara i iduće godine biće, vožena na specijalnim tračnicama, navučena preko nekadašnjeg reaktora.

Akademik Yegerov o tome kaže:

"Ta kupola neće biti samo zaštita od radijacije. Omogućiti će demontažu radio-aktivnih ruševina i ostataka, a prije svega betonskog sarkofaga. Krajnji rezultat tog poduhvata biće za kojih 100 godina zeleni travnjak svuda unaokolo."

Ipak, neposredna okolina uništene nuklearke neće biti naseljiva ni za desetine hiljada godina. Oko 2.600 kvadratnih kilometara biće i dalje zona isključenja za stanovanje.

Pokušaji da se makar zelenilo vrati na taj prostor biće dragocjeno iskustvo ističe Roman Zinchenko, znanstvenik i aktivista mreže GREENCUBATOR:

"To je prostor na kojem i mi, ljudi, i priroda liječimo rane. I oživljavanje tog prostora biće vrlo važna lekcija, ne samo za Ukrajinu, nego i za čovječanstvo."

Od 2011. godine turistima je dozvoljeno da obilaze nekadašnju nuklearnu elektranu. Tokom obilaska mogu razgledati i ostatke velikog radarskog sistema izgrađenog za odbranu Kijeva u vrijeme postojanja Sovjetskog Saveza. To je za turiste prilika da vide, zamrznute u vremenu, i neke od fascinantnih svjedočanstvava tenzija iz vremena hladnog rata Istoka i Zapada.

Za trideset godina svijet je uveliko promijenjen. Mnogi tvrde i vjeruju da je došlo i vrijeme za neku novu, svjetliju černobilsku budućnost.

Černobil 30 godina kasnije: „Ogromna rana naše zemlje i naše nacije."
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:17 0:00

XS
SM
MD
LG