Bivši predsjednik Kube Fidel Castro bio je prije neki dan gost programa kubanske televizije Mesa Redonda (Okrugli sto). Bilo je to jedno od rijetkih pojavljivanja u javnosti u posljednje četiri godine, od kada se Fidel Catro zbog bolesti povukao i predsjedničku funkciju prepustio bratu Raulu.
Tokom učečća u emisji koja se bavi aktualnim zbivanjima, gospodin Castro djelovao je opušteno. Odgovorio je na više pitanja i upozorio, pored ostalog, da bi pritisak Zapada na Iran i Sjevernu Koreju zbog njihovih nuklernih programa mogao dovesti do otvorenog rata sa obje zemlje:
“Pritisak se nastavlja, ne prestaje. Govorio sam i ranije da bi to moglo biti more vatre, more plamena. I to nije problem. Problem je, kako ja mislim, da će bi rat mogao izmaći kontroli.”
Do prošlog tjedna, 83-trogodišnji bivši kubanski lider je od 2006. godine, kada je hitno operiran, bivao u sjeni.
Zašto se sada pojavio?
Peter DeShazo, analitičar vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije ističe:
“Mislim da želi, prije svega, pokazati da je tu, da je u stanju odlučivati ili učestvovati u političkim raspravama.”
Gospodin DeShazo takođe vjeruje da je Castrovo pojavljivanje usaglašeno sa najavom oslobađanja prve grupe od 52 politička zatvorenika. Kako je obećano, njih će kubanske vlasti pustiti na slobodu narednih mjeseci. Sedam zatvorenika već su slobodni i od jučer su u egzilu u Madridu. Televizijski istup Fidela Castra mogao bi biti "trgovina," ili kompromis, sa njegovim bratom Raulom, sadašnjim kubanskim predsjednikom, radi umirivanja frakcija unutar kubanskog režima, kaže gospodin DeShazo i dodaje:
“Izgleda kao da oslobađanjem političkih zatvorenika kubanska vlada pokušava uspostaviti mostove prema određenim uticajnim faktorima, a da je, istovremeno, revolucionarnoj strani, kroz istup Fidela Castra, pružena prilika da ošto kritizira Sjedinjene Države, potencira revolucionarnost kubanskog režima ili ulogu Kube kao zemlje-lidera Trećeg svijeta.”
Philip Peters, analitičar instituta za javnu politiku Lexington, vjeruje da je Raul Castro, aktualni predsjednik Kube, shvatio političku cijenu držanja disidenata u zatvorima:
“Izgleda da Raul Catro nije zaiteresiran da iza rešetaka drži sve one sa dvadesetogodišnjim kaznama. Moj je osjećaj da bi on želio riješiti se tog tereta.”
Gospodin DeShazo ističe da je, bez obzira na to ko od braće Castro ima veći uticaj na unutarnja kubanska zbivanja, jedno sigurno:
“Mislim da Kubanci zaista žele, i to što je prije moguće, živjeti bolje. Žele više zarađivati, žele na stolu svakodnevno imati više hrane, žele imati mnogo više osobne slobode i ekonomske neovisnosti.”
Upravo stoga gospodin DeShazo smatra da će frustracije i nazadovoljstvo Kubanaca biti veliki pritisak na kubansku vladu i dovesti i do nekih drugih popuštanja sličnih oslobađanju političkih zatvorenika. Da podsjetimo, to oslobađanje, rezultat je dogovora koji su postigli kubanski predjednik Raula Castra, španski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos i nadbiskup Havane Jaime Ortega. Vlada Španije i Rimo-katolička crkva su inicirale pregovore koji su doveli do oslobađanja prve velike grupe kubanskih političkih zatvorenika.
