Linkovi

SAD: Koliko košta izbor predsjednika?

  • Jeffrey Young
  • VOA

Bijela kuća - za useljenje potrebne milijarde

Bijela kuća - za useljenje potrebne milijarde

Analitičari procjenjuju da bi predsjednički izbori ove godine mogli biti prvi tokom kojih će u okviru akcionih političkih komiteta biti prikupljeno više nova nego što ga prikupe sami kandidati i njihove stranke. I mnogi se boje da će to biti novčani cunami koji će odlučivati izbore, sadašnje i buduće.

Dvije glavne američke stranke, Demokratska i Republikanska, troše velike sume novca tokom unutarstranačkih predizbornih kampanja i kampanja za izbor predsjednika.

I koliko u ovo vrijeme košta izbor predsjednika Sjedinjenih Država?

Za useljenje u kuću na broju 1600 u vašingtonskoj aveniji Pennsilvanya njen sadašnji stanar, predsjednik Barack Obama, 2008. godine prikupio je skoro 750 miliona dolara, pobijedio na izborima i ušao u Bijelu kuću.

I izbor američkog predsjednika, kako godine odmiču, košta sve više i više.

Primjera radi, prije 16 godina Demokrati i Republikanci su te, 1992. godine, za predsjedničke izborne kampanje potrošili 135 miliona dolara. Za istu svrhu 2008. godine obje stranke su prikupile ukupno milijardu i 680 miliona dolara. Ove godine cifra bi mogla biti premašiti dvije milijarde dolara.

Na što troše te silne novce?

Odgovarajući na to pitanje analitičar fondacije Heritage Brian Darling ističe najkrupnije stavke:

„Oglasi na televiziji, na radiju i u novinama koštaju milione dolara. Troškovi putovanja po zemlji, susreta sa biračima, takođe. Ogromni su i troškovi za rad timova koji vode kampanje.“

U Kongresu je tokom 70-godina ozakonjena Federalna izborna komisija čiji su osnovni ciljevi osigurati odgovornost, pratiti zakonitost i transparentnost izbornog procesa.

Internet stranica Federalne izborne komisije

Internet stranica Federalne izborne komisije

Čelnica Komisije Cynthia Bauerly kaže:

„O svemu što kandidati, njihovi timovi i stranke rade tokom kampanje izvješatavaju našu komisiju i sve te informacije odmah su svima dostupne putem naše web stranice.“

Prema sada važećim prpisima individualne donacije predsjedničkim kandidatima ograničene su na 2.500 dolara. Za većinu organizacija taj limit je 5.000 dolara.

Uz formiranje Federalne izborne komisije, u Kongresu je ozakonjen i sistem javnog finasiranja koji kandidatima pruža mogućnost da prihvate ograničene gotovinske donacije umjesto državnih donacija, takođe limitiranih. U ovogodišnjoj kampanji nijedan kandidat nije prihvatio tu mogućnost.

Prije dvije godine Vrhovni sud je presudio da zainteresirane grupe imaju pravo prikupljati i trošiti novac kao dio prava glasa i uticaja u izbornom procesu. Te zainteresirane grupe, nazvane akcioni politički odbori sada postaju glavna snaga izbornog procesa.

Kako i zašto?

O tome analitičar washingtonskog lista Politico David Levinthal kaže:

„Njihovo djelovanje regulira svega nekoliko pravila. Mogu prikupiti i potrošiti neograničene sume novca. Nije bitno kako i koliko. Nema ograničenja. Ni sadržaj poruka akcionih političkih odbora nije ograničen. Mogu napadati, mogu braniti kandidate, zagovarati pobjedu ili poraz bilo kojeg.“

Analitičari procjenjuju da bi predsjednički izbori ove godine mogli biti prvi tokom kojih će u okviru akcionih političkih komiteta biti prikupljeno više nova nego što ga prikupe sami kandidati i njihove stranke. I mnogi se boje da će to biti novčani cunami koji će odlučivati izbore, sadašnje i buduće.

XS
SM
MD
LG