Japanska Centralna banka je jučer u financijski sistem zemlje ubacila 183 milijarde dolara nastojeći da uvjeri potencijalne ulagače da će biti dovoljno novca za obnovu zemljotresom oštećene ekonomije. Medjutim, štete koje je ekonomiji nanio najgori zemljotres u istoriji Japana izgleda da će biti veće nego se u početku mislilo. Mada će trebati još vremena da se sagledaju sve negativne posljedice, analitičari kažu da će trebati godine za potpuni oporavak treće najjače ekonomije na svijetu.
Zemljotres koji je proteklog petka zahvatio Japan mogao bi biti najskuplja prirodna katastrofa u istoriji te zemlje. Već opterećena velikim dugovima i opadajućom ekonomijom, Japanska centralna banka je saopćila da na tržište novca ubacuje 183 milijarde dolara kako bi održala kamate na niskom nivou i osigurala da banke imaju odgovarajuće fondove za hitne aktivnosti i obnovu.
Guverner Centralne banke Masaaki Shirakawa je u nedjelju novinarima rekao:
"Centralna banka Japana će učiniti sve što može da osigura stabilnost na financijskom tržištu i adekvatnu likvidnost. Budite uvjereni da će Centralna i komercijalne banke raditi zajedno kako bi pribavili dovoljno gotovine."
Ali trostruka nesreća - zemljotres, cunami, i prijetnja topljenja jezgra više nuklearnih reaktora, može komplikovati oporavak.
Strahovanja da će japanske tvornice ostati bez dovoljno energije pokrenula su masovniju prodaju dionica na Tokijskom tržištu, obarajući Nikkei index na najniži nivo u posljednja četiri mjeseca.
Ekonomista u Tokiju, Takuji Okubo kaže da je poremećaj posebno težak u industrijiskoj proizvodnji karakterističnoj za japansku ekonomiju:
"Rekao bih da je električna energija najveći rizik. Ukoliko Japan relativno duže, recimo na godinu ili dvije, izgubi 10 do 20 proceneta energije od nuklearki, mislim da će to biti jako negativno za ekonomiju."
Zemljotres je težak udarac za Japan, od kojeg je Kina lani preuzela drugo mjesto medju najvećim ekonomijama u svijetu. Investicijski strateg, Shinichi Ichikawa kaže da je pogodjena cijela zemlja:
"Posljedice se šire, ne samo na najbiliže područje oko epicentra, nego i na glavni grad, Tokijo. Dio infrastrukture u Tokiju je već znatno pogodjen, i zato niko još ne može znati stvarne ekonomske posljedice zemljotresa."
Oni koji su preživjeli zemljotres znaju obim vlastite tregadije. Strahuje se da je više od 10 hiljada ljudi poginulo, dok ih je na milione ostalo bez struje.
U samoposlugama kupci po ispražnjenim policama tragaju za hranom.
Na tokijskim, normalno krcatim ulicama, saobraćaj je smanjen dok ljudi čekaju u redovima pred benzinskim pumpama.
Posljedice zemljotresa, očito, svi osjećaju.
"Ovaj zemljotres se desio upravo kada je ekonomija pokazivala znake oporavka. Ne mogu reći sa sigurnošću, ali mislim da će trebati dobrih 4 do 5 godina da se ekonomija vrati na pravi trag", kaže student u Tokiju.
Analitičari kažu da će procenat rasta nacionalne ekonomije vjerovatno opasti, zbog teškoća u snabdjevanju industrije električnom energijom i nedostatka transporta. Ali na duge staze, ekonomisti kažu da će potreba za obnovom oštećenih gradova i infrastrukture pomoći Japanu da se oporavi od najteže ekonomske krize u zemlji od Drugog svjetskog rata.
