Linkovi

BiH: Kako preživjeti nakon suše?


Prema procjenama za ovo ljeto, gubici u poljoprivrednom sektoru će biti oko milijardu i po konvertibilnih maraka

Poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini ove je godine teret za teretom na leđima - dio podsticaja za proizvodnju nije, kako je obećavano iz nadležnog federalnog ministarstva, isplaćen do današnjeg dana, odlukom o rebalansu budžeta Federacije Bosna i Hercegovina oduzima im se 10 miliona konvertibilnih maraka namijenjenih podsticanju poljoprivredne proizvodnje, nema ni isplate nadoknada predviđenih za slučajeve elementarnih nepogoda. Najteži ovoljetni teret je suša, elementarna nepogoda na koju je izostao bilo kakav smislen i djelotvoran odgovor. Nedavna izjava jednog ministra "štedite... nemojte jesti" najbolje ilustrira tu nezainteresiranost i nespremnost vlasti da reagira.

Uz temeperature danima preko 40 stepeni i bez kapi kiše, poljoprivredna proizvodnja, koja čini desetak posto nacionalnog bruto proizvoda, je desetkovana, a najdirektnija posljedica biće rast cijena hrane, kako se procjenjuje, od 20 do 30 podsto.

Na mljekarskoj farmi Spreča posljedice suše i prepuštenosti mljekara samim sebi osjećaju se već pozadugo. Direktor Dženadin Veispahić može, nažalost, samo da konstatuje:

„Nepovoljni klimatski uslovi koji prevladavaju u zadnja tri mjeseca.... dobro znamo da nije bilo nikavih padavina .... u velikoj mjeri su utjecali na prinose za proizvodnju stočne hrane na našoj farmi, a to opet direktno utječe i na kvalitet mlijeka i na količinu proizvedenog mlijeka.“

Na mljekarskoj farmi Spreča, drugoj po veličini u Bosni i Hercegovini, suša je prepolovila urod kukuruza, a kooperanti, individalni uzgajivači stoke iz tog kraja će zbog nedostatka stočne hrane će morati uveliko smanjiti, možda čak i prepoloviti broj grla u svojim štalama.

Slične nevolje mogle bi biti izbjegnute ukoliko bi u sprečanskom kraju bio realiziran projekt koji poljoprivrednici ne mogu bez snažne podrške države:

„Naš prijedlog je da se napravi neko vodozahvatno područje, direktno za sprečavanje suša. Ujedno to vodozahvatno područje bi umanjivalo rizik od poplava jer bi se u plavnom periodu svi viškovi vode akumilirali u akumulacionom dijelu tog vodozahvata.“

Kolika bi bila cijena takvog projekta?

Teško je reći jer za sada nema ni planova, ni procjene eventualnih troškova. Ono što je sasvim izvjesno su veliki gubici u ukupnoj bosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prema procjenama za ovo ljeto, ti gubici će biti oko milijardu i po konvertibilnih maraka. Previše za zemlju u kojoj je preko pola miliona nezaposlenih, a toliko mnogo ministara i ministarstava.
XS
SM
MD
LG