Istraživanje je pokazalo da među ispitanom djecom ima 15 posto aktivnih konzumenata cigareta, 37 posto konzumenata alkohola, te 9 posto djece koja su konzumirala marihuanu.
Zbog nedostatka jasnih i sistematičnih podataka kao i slabe promocije stilova zdravog života, teško je dati tačnu procjenu o prisutnosti problema ovisnosti kod djece i mladih u Bosni i Hercegovini.
U svrhu toga, Udruženje za prevenciju ovisnosti Narko – Ne u saradnji sa Kantonalnom javnom ustanovom Porodično savjetovalište Sarajevo, sprovelo je istraživanje kako bi se utvrdili precizniji podaci o ovom društvenom problemu.
Za potrebe istraživanja odabrano je pet vrsta ovisnosti kojima djeca najčešće pribjegavaju, a to su cigarete, alkohol i marihuana, kao i kockanje i ovisnost o internetu, koje se kategorišu kao ponašanje ovisnosti.
Istraživanje je sprovedeno u Sarajevskom, Zeničko – dobojskom i Srednje – bosanskom kantonu, a ispitan je uzorak od 1.183 djece i mladih od 13 do 17 godina.
Brojke pokazuju da 38 posto ispitanika igra neku vrstu igre na sreću, te da se ovim igrama pristupa iz dosade i nezainteresovanosti za druge aktivnosti.
„Mnoga globalna istraživanja i pokazatelji kažu da je kvalitet provođenja slobodnog vremena jedan od glavnih uzroka zbog čega mladi ljudi danas eksperimentiraju sa raznim supstancama“, kaže Amir Hasanović, direktor udruženja Narko-Ne.
Senad Alić, direktor Kantonalne javne ustanove Porodično savjetovalište Sarajevo ističe pristup roditelja kao najbitniji od faktora u razvoju djeteta: "Roditelji od djece očekuju samo dobre ocjene ne pitajući ih kako su recimo proveli svoj dan. Sve su to nesvjesni rizici u pristupu prema djetetu."
Neopsihijatar i specijalista za bolesti ovisnosti Miloš Pokrajac ističe i ulogu škole.
„Škola je izgubila odgojnu funkciju i nje više nema. Nastavnici djeci ispredavaju gradivo i to je osnovno što rade. Kada se pojavi neko devijantno ponašanje, onda to dijete pošalju psihologu. To mogu itekako dobro uraditi i nastavnici“, kaže Pokrajac.
Ispitano je također i kako mladi provode svoje slobodno vrijeme. Istraživanje je pokazalo prilično zabrinjavajuće podatke.
Tako je recimo oko 42 posto djece koristi internet više od tri sata dnevno, a 17 posto od toga je djece koja ekstremno koristi internet, a to je više od 6 sati dnevno.
"Djeca i mladi su online 24 sata dnevno što otežava roditeljima da kontrolišu sadržaje kojima su djeca izložena", kaže psihologinja Aldijana Zagorac.
