Bećirović je govorio na 79. sjednici Generalne skupštine UN, a prethodnih dana je u Sjedinjenim Državama imao niz bilateralnih susreta sa drugim državnicima.
On je tokom govora istakao da su velikodržavne aspiracije Srbije "prema teritorijama drugih zemalja u regiji, suštinski razlozi zbog kojih su BiH i Zapadni Balkan su izloženi novim opasnostima".
U tom kontekstu, Bećirović je apostrofirao Deklaraciju 'Svesrpskog sabora', usvojenu u Beogradu 8. juna.
"To nije samo deklarativni akt, nego opasan programski dokument o stvaranju 'velike države', koji prijeti Dejtonskom mirovnom sporazumu i državi BiH", upozorio je Bećirović.
Predsjedavajući bh. Predsjedništva je ocijenio da je ova Deklaracija "prijetnja regionalnom miru".
"Sadržaj ove deklaracije je u suprotnosti sa demokratskim procedurama civilizovanog svijeta, sa međunarodnim pravom, osnovnim principima EU i principima koji su osnova odnosa između članica UN", kazao je Bećirović.
Uprkos tome, navodi Bećirović, BiH je miroljubiva zemlja koja je "čvrsto posvećena regionalnoj saradnji, jer je to jedan od naših glavnih strateških spoljnopolitičkih ciljeva".
"Zbog toga aktivno učestvujemo u brojnim regionalnim inicijativama. Za mirnu budućnost Zapadnog Balkana, ključno je da sve zemlje priznaju da ne može biti izmjena državnih granica", istakao je Bećirović.
Dodao je da oni koji pokušavaju drugačije "rizikuju ozbiljnu destabilizaciju regije sa nesagledivim posljedicama".
Između ostalog, Bećirović se zahvalio Generalnoj skupštini UN što je usvojila rezoluciju o Srebrenici, kojom se 11. jul obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u ovoj istočnobosanskoj opštini.
"BiH je jedina evropska zemlja u kojoj je počinjen genocid nakon Drugog svjetskog rata. Ovo su presudili najviši sudovi UN. Presude o genocidu počinjenom nad Bošnjacima imaju legalni, istorijski, civilizacijski i moralni značaj", naglasio je Bećirović.
Istakao je da je usvajanje rezolucije "visoko moralan i civilizovan čin", podjednako značajan i za UN i za BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH se u svom govoru osvrnuo i na trenutnu situaciju u svijetu, pomenuvši da je BiH posvećena tranziciji ka obnovljivim izvorima energije i borbi protiv terorizma.
Takođe je ocijenio i da je odgovor UN na krize u Ukrajini i Gazi nedovoljan, te ga uporedio sa onim tokom rata u BiH devedesetih godina.
Na njegov govor je reagovala članica Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska, Željka Cvijanović, koja je za agenciju Srna izjavila da platforma za njegov nastup nije usaglašena na sjednici kolektivnog šefa države, te da on "ne predstavlja BiH".
Prošle godine u septembru, UN-u se obratio tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji je između ostalog tada izjavio da bh. susjedi, misleći na Srbiju i Hrvatsku, "vrše udar na suverenitet" i "onemogućavaju bilo kakav demokratski razvoj" BiH.
