Linkovi

Astronaute brine neposredna budućnost američkog svemirskog programa

  • Kane Farabaugh

Astronaute brine neposredna budućnost američkog svemirskog programa

Astronaute brine neposredna budućnost američkog svemirskog programa

Jaki svemirski programi inspirirali su generacije mladih da se školuju kao inžinjeri ili znanstvenici

Američka nacionalna agencija za aeronautiku i istraživanja svemira – NASA – planira ove godine okončati svoj tridesetogodišnji program svemirskih raketoplana. Po prvi put otkako su Sjedinjene Države poslale prvog čovjeka u svemir, nema spremne slijedeće letjelice koja bi astronaute odvela u orbitu ili do Međunarodne svemirske postaje. Nekolicina veterana među astronautima zabrinuta je oko neposredne budućnosti američkog svemirskog programa.

Kad je Jim Lovell postao jedan od prvih astronauta u orbiti oko Mjeseca, tijekom misije Apollo 8, 1968., milijuni ljudi na Zemlji gledali su bez daha. Američki svemirski program približio se slijetanju čovjeka na Mjesec, što se i dogodilo godinu dana kasnije. "Srećem ljude, sada u njihovim ranim pedesetim ili četrdesetim godinama, koji su bili djeca kad sam ja letio, i kažu mi: 'Znate, vi ste mi bili inspiracija da postanem inženjer, znanstvenik ...' ili nešto slično," kaže Lovell.

Među tim inspiranima bila je i Pamela Melroy, koja je postala astronautkinja i zapovjednica misije raketoplana Discovery 2007.: "Vjerujem da je Apollo inspirirao generacije učenika, a mislim da će isto biti i sa svemirskim raketoplanom."

Lovella, međutim, brine što bez svemirskog raketoplana – ili nekog drugog svemirskog vozila američke proizvodnje -, nova generacija neće uživati u entuzijazmu i inspiraciji koje stvara energični svemirski program.

Kraj programa svemirskih raketoplana počeo je 2003. godine, kad se raketoplan Columbia raspao pri povratku na Zemlju. Svih sedmero astronauta je poginulo. Pam Melroy je bila članica ekipe koja je vodila istragu o toj nesreći: "Mislim da je tragedija s Columbijom bila takav udarac za sve nas da je mnogo ljudi vjerovalo da je raketoplan, na koncu konca, imao previše pogrešaka da bi uopće trebao nastaviti letjeti. Nisam sigurna da se slažem s time. Vjerujem da je bilo vrijeme da se ide dalje od niske orbite oko Zemlje, ali nas je ta nesreća podsjetila da je to vrlo opasan posao."

Još jedan motiv iza okončanja programa svemirskih raketoplana bio je rastući trošak. NASA kaže da pojedinačno lansiranje raketoplana košta oko 450 milijuna dolara. Jim Lovell ističe da taj novac financira radna mjesta i potiče razvitak na Zemlji: "Niti jedan cent se ne potroši u svemiru. Sve se potroši tu, na Zemlji. A potroši se na stvari koje rezultiraju novim tehnologijama ne samo za aktivnosti u svemiru, nego se koristi po čitavoj infrastrukturi naše zemlje."

Predsjednik Barack Obama je prošle godine predstavio svoju viziju svemirskih programa s ljudskim posadama. Ona uključuje razvijanje tehnologije koja će jednog dana odvesti Amerikance na Mars, ali ne ponovno i na Mjesec. Pamela Melroy smatra da bi o tome trebalo ponovno razmisliti: "Teško je ići na šestomjesečno putovanje bez barem malo vježbe, dakle, Mjesec je, reklo bi se, očigledan izbor. Neki asteroid je isto tako očigledan izbor. Vjerujem da postoje tehnički ZA i PROTIV, ali mislim da ćemo, prije nego što napravimo divovski skok do Marsa, morati napraviti neki malo kraći negdje drugdje."

Vizija predsjednika Obame za buduće svemirske letove također potiče privatne kompanije da razviju slijedeću generaciju vozila koja će ljude dignuti u orbitu. Za sada, američki će astronauti ovisiti o ruskim svemirskim kapsulama Sojuz za odlazak i povratak s Međunarodne svemirske postaje. Cijena: 60 milijuna dolara po putovanju. No, astronaut Jim Lovell vjeruje da će na duži rok to biti gotovo jeftino – kako kaže – 'u usporedbi sa svim novcem koji ćemo uložiti u privatne kompanije da bi napravile tu istu stvar'.

NASA je nedavno dodijelila 75 milijuna dolara kompaniji SpaceX za razvoj letjelice koja će naslijediti svemirski raketoplan. Kompanija tvrdi da će njena letjelica – koja je bila uspješno testirana u prosincu – odvoziti astronaute u orbitu po cijeni od 20 milijuna dolara po lansiranju. Prva se misija s ljudskom posadom planira za 2014.

XS
SM
MD
LG