Linkovi

Arktik: Šta sa crnim zlatom ispod leda?

  • Henry Ridgwell, VOA

Znanstvenici i ekolozi upozoravaju da bi sirova nafta, izlivena na Artiku, u ledenim naslagama mogla ostati decenijama. A nafte kompanije takođe upozoravaju da će za koju deceniju sve moguće rezerve energije morati biti korištene da bi se zadovoljile rastuće potrebe.

Naftna kompanija Shell privremeno je obustavila radove i projekte istraživanja mogućnosti crpljenja nafte u regionu Arktika, Sjevernog pola. Istovremeno i poslanici britanskog parlamenta traže od vlada drugih zemalja da nametnu moratorij na obavljanje istražnih bušenja i eksploataciju nafte u tom, ledenom, dijelu svijeta. Razlog je vrlo krupan - moguće pogubne posljedice po vrlo osjetljiv ekološki sistem i moguće nepovratne, neotklonjive štete koje bi nastale eventualnim izlijevanjem sirove nafte.
S druge strane, svjetske potrebe za energentima, pa i za naftom i naftnim derivatima, rastu i rastu.

Dijelovi naše planete na oba njena pola, ledena prostranstva već su uveliko ugrožena. Primjera radi u januaru ove godine ruski tanker Renda probio se do luke Nome na Aljasci. Ne toliko davno takva plovidba sredinom januara ne bi bila moguća. Ledena kora na morskoj površini sada je mnogo tanja usljed globalnog otopljavanja. Slične plovidbe obavljaju mnogi brodovi, pa i oni opremljeni za istraživanje podmorskih rezervi nafte i gasa.

Američke geološke institucije i službe procjenjuju da samo u američkim teritorijalnim vodama u regionu Sjevernog pola ima oko 26 milijadi barela komercijalno isplativih rezervi sirove nafte.

Naftni gigatni poput ruskog Rosnefta i holandskog Royal Dutch Shella, već su potrošili milijarde dolara na istraživanja.

Glada Lahn, analitičarka londonskg Chattam House-a, upozorava na realnu opasnost, onu postojeću i eventualnu buduću:

„Porast opće temperature na Arktiku rezultira sve češćim pucanjem leda i otkidanjem ledenih bregova koji mogu ugroziti sigurnost svih priobalnih i pomorskih operacija. Na udaru tih bregova mogu se naći i priobalna infrastrukura i morske platforme za crpljenje nafte.“

Kompanija Shell je, kako rekosmo, privremeno obustavila sve aktivnosti unutar arktičkog pojasa. Određeni dijelovi tehničko-tehnološke opreme, kako je saopšteno, pokazali su se nedovoljno sigurnim. To praktično znači da Shell nije definitivno digao ruke od unosnog profita koji se krije ispod leda.

„Mjere sigurnosti u Sjedinjenim Državama i Kanadi su uveliko pooštrene nakon havarije naftne platforme i razlijevanja nafte u Meksičkom zalivu. Kompanije, barem za sada, ne žele da im se nešto slično desi“ - dodaje Lahnova.

Unatoč incidentu sa platformom u Meksičkom zalivu, British Petroleum i ruski Rosneft ne odustaju od bušenja u arktičkom ledu. To je bio povodm članovima i simpatizerima Greenpeacea za proteste među ruskim brodovima u vodama Barencovog mora u avgustu.

Izvršni direktor Greenpeacea Kumi Naidoo kaže:

„Bio je jedan u nizu naših protesta kojim pokušavamo naftne kompanije navesti da razmišljaju o mogućim posljedicama eksploatacije nafte u pojasu Sjevernog pola. Te posljedice mogle bi uništiti budućnost naše djece i unuka.“

Znanstvenici i ekolozi upozoravaju da bi sirova nafta, izlivena na Arktiku, u ledenim naslagama mogla ostati decenijama. Nafte kompanije, pa i Shell, takođe upozoravaju da će za koju deceniju sve moguće rezerve energije morati biti korištene da bi se zadovoljile rastuće potrebe.
XS
SM
MD
LG