Linkovi

Andrew Schwartzman: čuvar američke slobode govora

  • Adam Phillips

Andrew Schwartzman: čuvar američke slobode govora

Andrew Schwartzman: čuvar američke slobode govora

Andrew Schwartzman: "Vlada je obavezna stvoriti uvjete za politicku debatu i za slobodu govora. To je vodece nacelo mog rada. Ja predstavljam i zastupam ljude koji traze pristup informacijama, koji žele sudjelovati u javnoj debati. Njima se mora zajamčiti ne samo pravo govora, već i dobivanja informacija"

Odvjetnik Andrew Jay Schwartzman direktor je neprofitne odvjetnicke organizacije Media Access Project koja se zalaže za veću zastupljenost manjina u medijima, kao i slobodu govora i slobodu tiska.

Neki od slucajeva koje Andrew Schwartzman preuzima prilicno su zakucasti. Najčešće se bavi pitanjama zakonske regulacije medija koje rješava Savezna komisija za komunikacije. Ili - problemima vezanim uz tumacenje zakona iz 1934., prema kojemu su medijske kuće duzne javnosti pruzati, izmedju ostaloga, i obrazovne i informativne programe. Sve cime se Andrew Schwartzman bavi vrti se oko Prvog amandmana americkog Ustava koji jamči slobodu govora.

"U praksi, to znaci da je vlada obavezna stvoriti uvjete za politicku debatu i za slobodu govora. To je vodece nacelo mog rada. Ja predstavljam i zastupam ljude koji traze pristup informacijama, koji žele sudjelovati u javnoj debati. Njima se mora zajamčiti ne samo pravo govora, već i dobivanja informacija," kaze ovaj odvjetnik.

Rodjen 1947. godine, Andrew Schwartzman kaze da je u njegovoj obitelji vodece nacelo bilo – gradjanska demokracija. Roditelji su mu bili politički angažirani liberali koji su podrzavali pokret za gradjanska prava crnaca.

"Za stolom, u nasoj kuci, uvijek se diskutiralo, uvijek se o necem raspravljalo. Moji roditelji su bili vrlo aktivni u svojoj stranci, organizirali su glasace, zeljeli su utjecati na politicki proces. Odgojili su me da se borim za drustvenu pravdu. Zbog toga, mene zanima nacin na koji ljudi formiraju misljenje, kako ga javno izrazavaju te kako i na temelju cega glasaju."

Godine 1968., Andrew Schwartzman je upisao studij prava na Sveucilistu Pennsylvanije. Specijalizirao je medijsko pravo. Jos kao student, Schwartzman je pomagao aktivistima jedne crkve koja je tražila da se zatvori jedna radio postaja u Mississippiju zbog toga što je diskriminarala crnce. Crkva je dobila parnicu, dozvola za emitiranje bila je sudski oduzeta. Schwartzman kaže da mu je ovaj slucaj prosirio vidike - shvatio je da i građani, ako su organizirani, mogu utjecati na sudske odluke.

Po diplomiranju, 1971., Andrew Schwartzman je poceo raditi za tu istu crkvu. Bilo je to jedno vrlo uzbudljivo razdoblje, kaze on. Gradjani-aktivisti, poput Ralpha Nadera, koristili su svoju moc i utjecali na stvaranje politike. Andrew Schwartzman je od 1974. do 1978. godine radio za americku vladu. Tada se i povezao s odvjetnicima iz Projekta Media Access. Početni cilj ove organizacije bio je osigurati da i protivnici rata u Vijetnamu budu ravnomjerno zastupljeni u masovnim medijima. Godine 1978., Schwartzman je došao na celo organizacije...

"Bio sam odusevljen mogucnoscu da vodim Media Access. Osjecao sam da upravo tu mogu biti produktivan, u iniciranju promjena u javnom mnijenju."

Jedna od prvih zakonskih bitaka koju je Schwartzman u svojoj novoj ulozi dobio bio je slucaj jedne male radio-postaje na sjeveru drzave New York ciji je vlasnik nametao isključivo svoje politicke stavove. Odbijao je u svoje programe ‘pripustiti’ predstavnike drugih grupacija, u inače vrlo raznolikoj zajednici. Andrew Schwarzman je na ovom slučaju radio punih sedam godina. Na koncu, postaja je izgubila dozvolu za emitiranje.

Parnica je drugim, sličnim postajama, poslala poruku ovog sadržaja: radio-valovi pripadaju javnosti. Zato je prva obaveza svake medijske kuće – sluziti potrebama te javnosti, kao i šire zajednice, a ne vlastitim sebicnim stavovima. Tehnologija komunikacija zadnja se tri desetljeca promijenila, otvorene su nove mogucnosti, ali su se pojavili i novi izazovi.

Primjerice, danas je razmjerno lako postaviti niskovatnu mikro-FM radio postaju koja emitira za svoje susjedstvo. Jay Schwartzman se uspjesno zalagao pri Saveznoj komisiji za komunikacije da dopusti takvim postajama rad bez slozene regulative koju moraju poštivati velike medijske kuće. Danas u Americi postoji na stotine takvih malih postaja, a u planu ih je i puno vise, kaze Andrew Schwarzman:

"Zadovoljan sam kada mi vlasnici takvih malih radio-stanica kazu da su sretni što sluze svojom mjestu ili gradu. Radnici na farmama Floride, recimo, preko svoje su se radio postaje organizirali u sindikat. Takve postaje imaju vaznu ulogu."

Andrew Schwartzman istu kampanju prenosi i na Internet. Radi na tome da sloboda govora i tu bude neogranicena. Schwartzman priznaje da svojim naporima neće stvoriti neko utopijsko društvo. Ali, ponosan je na svoju ulogu cuvara vrijednih američkih sloboda.

XS
SM
MD
LG