Glasajući na izborima za Kongres, drugog studenog, Amerikanci će najviše razmišljati o stanju ekonomije. Vanjska politika, kako se čini, manje im je važna. Međutim, američki analitičari prognoziraju da bi uspjeh Republikanske stranke na tim izborima – koji ankete najavljuju – moga utjecati na američku vanjsku politiku. O tome je prilog pripremio Jim Malone.
Iako je Amerika angažirana u ratu u Afganistanu, Amerikancima su najvažnije teme stanje nacionalne ekonomije i zapošljavanje. Predsjednik Obama spomenuo je Afganistan nedavno, na jednom predizbornom skupu Demokratske stranke. Rekao je da želi da se američke snage počnu povlačiti iz te zemlje sredinom sljedeće godine: "Ritam povlačenja odredit će situacija na terenu. Mi ćemo i dalje podržavati vladu Afganistana. Međutim, želim jasno reći da će tranzicija započeti. Američki angažman u Afganistanu kojem se ne vidi kraj nije u interesu niti nama a niti afganistankom narodu."
Podrška vladinoj politici prema Afganistanu je stabilna, kaže Peter Brown, istraživač javnog mnijenja sa sveučilišta Quinnipiac: "Zanimljivo je da predsjednikovu politiku u Afganistanu najviše podržavaju republikanci i konzervativci općenito. Te dvije grupe inače ne podržavaju gotovo ništa za što se Obama zalaže na domaćem planu."
Ankete pokazuju da će Republikanska stranka biti uspješna na izborima u studenom. Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma – koji ima 435 mjesta i nešto više od trećine Senata, koji ima sto članova. Ako republikanci budu uspješni, to će zacementirati podršku misiji u Afganistanu. Jer, predizborna platforma Republikanske stranke naglašava važnost borbe protiv terorizma i razvoj moderne protu-raketne obrane. O tome govori član Zastupničkog doma Mac Thornberry, republikanac iz Teksasa: "Amerika postojano stoji uz svoje prijatelje u svijetu i brani svoje interese. Republikanska će stranka obnoviti puno financiranje protu-raketne obrane i zalagat će se za punu primjenu sankcija protiv Irana."
U vezi ovog posljednjeg, Henry Nau iz washingtonske Zaklade Heritage tvrdi da predsjednik Obama nije dovoljno oštar prema Teheranu: "Sumnjam da će sankcije prisiliti Iran da prestane sa svojim nuklearnim programom. A upravo su međunarodne sankcije u skladu s Obaminim pogledom na svijet. On misli da se na taj način rješavaju svjetski sporovi, i zato će Iran i dalje biti problem."
Bez obzira na Afganistan i Iran, vanjska politika nije među glavnim temama izbora, kaže Thomas Mann iz washingtonskog Instituta Brookings: "Meni je zanimljivo to što se o vanjskoj politici u kampanji nije mnogo govorilo. Irak, Iran, Srednji istok, čak i Afganistan – to su sve rubne teme, ali ne i središte izborne debate."
Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili oba doma Kongresa, moglo bi doći do nekih promjena u američkoj vanjskoj politici. Na primjer, vlada bi – pod pritiskom Kongresa – mogla zauzeti agresivniji stav u odnosima s Rusijom i Kinom. To je pogotovo izvjesno jer u Republikanskoj stranci jača konzervativnija struja, pod utjecajem tzv. Pokreta Čajanke. O tome govori Charles Kupchan iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose: "Centristička struja u Republikanskoj stranci neće ojačati. Većina pobjednika bit će iz redova Pokreta Čajanke, a oni nisu internacionalisti liberalne orijentacije. Oni pripadaju nečemu što ja nazivam neo-izolacionističkim krilom Republikanske stranke."
Ako republikanci osvoje nova mjesta u Senatu, to bi moglo otežati ratifikaciju američko-ruskog sporazuma o smanjenju strateških nuklearnih arsenala. Naime, konzervativni krugovi u Republikanskoj stranci tvrde da ovaj sporazum slabi američku protu-raketnu obranu, što Demokratska stranka, naravno odbacuje.