Linkovi

Muslimanska zajednica u Americi: Život na oprezu poslije 7. oktobra


Hisham Awartani, Kinnan Abdel Hamid i Tahseen Ahmed, tri studenta palestinskog na koje koje pucano u blizini Univerziteta Vermont u Burlingtonu 25. studenog 2023.
Hisham Awartani, Kinnan Abdel Hamid i Tahseen Ahmed, tri studenta palestinskog na koje koje pucano u blizini Univerziteta Vermont u Burlingtonu 25. studenog 2023.

Oktobar 2023: Šestogodišnjeg palestinsko-američkog dječaka po imenu Wadea Al-Fayoume smrtno je izbo 26 puta stanodavac njegove majke u Ilinoisu. Optuženi ubica djeteta, Joseph Czuba, 71, optužen je za ubistvo i zločin iz mržnje.

Novembar 2023: Tri studenta su upucana u Vermontu dok su govorili arapski i nosili kefije, tradicionalne arapske šalove. Jedan od njih, Palestinac Hisham Awartani, 20, sada je paraliziran. Policija je optužila Jasona Jamea Eatona (48) po tri tačke optužnice za pokušaj ubistva. Pucnjava je istražena kao zločin iz mržnje.

Nasilni incidenti poput ovih navode palestinskog Amerikanca Adama Abusalaha da dvaput razmisli o nošenju svoje kefije, koja je postala simbol solidarnosti s Palestincima.

"Da li je vrijedno toga?" Abusalah kaže. "Pomislim ponekad kada odem na mjesta koja mi nisu poznata, kažem: 'Da li da to ostavim u autu? Zar ne bih trebao, znate, da spomenem da sam Palestinac, da sam musliman?'"

Strah od odmazde proširio se arapsko-američkim i američko-muslimanskim zajednicama od napada Hamasa 7. oktobra u Izraelu i početka izraelskog rata u Gazi. Neki Arapski Amerikanci kažu da se ovako nisu osjećali ovako od terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001.

"Bilo je vrlo slično 11. septembru, taj osjećaj tjeskobe, straha i strepnje", kaže Diana Abouali, direktorica Arapsko-američkog nacionalnog muzeja u Dearbornu, Michigan.

Arapski Amerikanci poput Samrae Luqman, aktivistice zajednice iz Dearborna, zabrinuti su da li će biti pozvani na odgovornost za nasilne incidente koji se dešavaju u inostranstvu, kao i kod kuće u Sjedinjenim Državama.

Samraa Luqman
Samraa Luqman

"Uvijek smo na ivici", kaže Luqman. "Uvijek se plašimo. Uvijek se bojimo da ćemo biti meta ili okrivljeni za još jedan događaj."

Iako je strah pojačan od 7. oktobra, Luqman kaže da je to sastavni dio života Arapa i Amerikanca muslimana u Sjedinjenim Državama, posebno od 11. septembra. I ta zabrinutost otežava Luqmanovoj da prakticira svoju vjeru onoliko pobožno koliko bi htjela.

"Skoro 30 godina svog života nosila sam maramu, a kada sam se preselila u drugu državu, previše sam se bojala da je nosim", kaže ona. "Zapravo sam prestala da je nosim."

Luqman se prisjeća i razgovora sa svojim šefom, koji joj je rekao da je u početku oklijevala da ju zaposli.

"Intervjuer je na kraju bio moj supervizor i postali smo veoma bliski", kaže Luqman. "Rekla mi je: 'Nisam te htjela zaposliti. … Nisam željela da teroristi rade sa mnom."

Amny Shuraydi, docentica na Univerzitetu Michigan-Dearborn, susrela se sa sličnim osjećajima kada ljudi izražavaju iznenađenje nakon što saznaju da je arapska Amerikanka i muslimanka.

"Postoje slučajevi u kojima će ljudi davati komentare [poput]: 'Vrlo vam je prijatno biti u blizini. Veoma ste otmjeni i imate ličnost koja vam jednostavno ne pristaje', kaže ona. "I onda se postavlja pitanje: 'Pa, zašto pretpostavljate da nije ugodno biti u blizini arapskih Amerikancima i muslimanima ? Zašto misliš da sam ja izuzetak, a ne pravilo?'

Ne postoje nedavne javne statistike FBI-a o zločinima iz mržnje protiv Arapa i Amerikanaca muslimana. Međutim, u svojoj ramazanskoj poruci 10. marta, predsjednik Joe Biden izrazio je zabrinutost zbog "užasnog ponovnog izbijanja mržnje i nasilja prema muslimanskim Amerikancima".

U saopštenju se navodi da Bidenova administracija razvija strategiju za suzbijanje pristrasnosti, diskriminacije i mržnje prema muslimanima, arapskim Amerikancima i drugim marginaliziranim grupama.

Osim toga, i Vijeće za američke islamske odnose i Anti-Defamation League, koja se bori protiv antisemitizma, pratili su brojne incidente usmjerene na ove zajednice od 7. oktobra.

Nedavno je The New York Times objavio članak pod naslovom "Razumijevanje Bliskog istoka kroz životinjsko carstvo". Članak u Wall Street Journalu nazvao je Dearborn, dom najveće populacije arapskih Amerikanaca u zemlji, "američkom prijestolnicom džihada".

Žena kupuje u pekari Yasmine u Dearbornu, Michigan, 26. februara 2024.
Žena kupuje u pekari Yasmine u Dearbornu, Michigan, 26. februara 2024.

Gradonačelnik Dearborna je tweetovao da će policija povećati sigurnost u bogomoljama i glavnim infrastrukturnim tačkama nakon što je objavljen komentar u Wall Street Journalu.

"Uklonite 'Arap' i umetnite 'Jevrej' ili 'Crnac' u te članke ili tekstove - to nikada ne bi smjelo ugledati svjetlo dana", kaže Abouali. "Mislim da postoji dozvola za objavljivanje zapaljivog klevetničkog jezika o Arapima. … Mislim da je u redu biti zaista rasistički prema Arapima."

Zapaljivi jezik opravdava mržnju i nasilje prema arapskim Amerikancima i američkim muslimanima, prema Shuraydijevoj, koji kaže da izjednačavanje bilo koje grupe ljudi sa životinjama sugerira da su neljudski i stoga ne zaslužuju empatiju.

"Oni su divna zajednica i zajednica s nedostatkom kao i svaka druga zajednica koja postoji u Sjedinjenim Državama", kaže Shuraydi. "I važno je da ih se prepozna i posmatra kao ljudska bića, kao ljude, a ne da ih stavlja u situacije koje stvaraju podjele za njih i čine ih metom i dehumaniziraju ih."

XS
SM
MD
LG