Sjedinjene Države pažljivo proučavaju novi pakt o međusobnoj odbrani između Rusije i Sjeverne Koreje, za koji Washington vjeruje da bi mogao da pomogne Pjongjangu u nuklearnim i programima razvoja raketa dugog dometa.
Ima znakova tenzija između Sjeverne Koreje i njenog dugogodišnjeg saveznika Kine, nakon potpisivanja sporazuma.
Zabrinutost Kine
U obraćanju o američkoj strategiji u Indo-Pacifiku na Savjetu za spoljne odnose u ponedjeljak, zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao je da je Kina vjerovatno zabrinuta da će Sjeverna Koreja biti ohrabrena na provokacije koje bi mogle da dovedu do krize na sjeveroistoku Azije.
„Mislim da je pošteno reći da je Kina pomalo zabrinuta zbog onoga što se dešava između Rusije i Severne Koreje. Nagovijestili su nam to u nekim od naših kontakata, a možemo vidjeti neke tenzije u vezi sa tim”, rekao je Campell.
On je rekao da je razgovao sa južnokorejskim zvaničnicima u nedelju uveče o sljedećim koracima.
„Vjerujemo da postoje debte o tome šta Sjeverna Koreja ima od sporazuma sa Rusijom i da bi to moglo biti povezani sa njenim nuklearnim planovima za razvoj raketa dugog dometa”, rekao je Campbell.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle nedjelje posjetio Pjongjang prvi put poslije više od 20 godina. Američki zvaničnici su rekli da iako postoje ograničenja za njihovo partnerstvo, to se ne može zanemariti.
Tenzije u Južnom kineskom moru
Campbell je rekao da je Washington uputio demarš kineskim zvaničnicima nakon, kako je rekao, vojnih provokacija Pekinga u Južnom i Istočnom kineskom moru i u blizini voda oko Drugog Tomasovog plićaka, poznatog kao Renai Jiao u Kini i Ajungin na Filipinima.
Prema pravno obavezujućoj odluci Međunarodnog tribunala iz jula 2016. godine, Drugi Tomasov plićak se nalazi u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Filipina, a Kina nema pomorskih prava u tim vodama. Peking je odbacio tu presudu.
„Filipini su veoma oprezni u ovom trenutku. Oni ne traže krizu sa Kinom. Oni traže dijalog, žele razgovore i da Sjedinjene Države budu svrsishodne sa drugim saveznicima i partnerima u vezi sa našim ciljevima održavanja mira i stabilnosti i da pošalju vrlo jasnu poruku”, naveo je Campbell.
Međutim, izbjegao je da kaže da li će se Washington pozvati na sporazum o međusobnoj odbrani sa Manilom.
„Neću da javno spekulišem. Mogu samo da kažem da smo stalno na najvišem nivou isticali njegov značaj i važnost za ove situacije”, rekao je on.
U telefonskom razgovoru sa filipinskom podsekretarom spoljnih poslova Marijom Terezom Lazaro prošle nedjelje, Campbell je ponovo potvrdio da se član IV Ugovora o međusobnoj odbrani Sjedinjenih Država i Filipina iz 1951. proširuje na oružane napade na filipinske oružane snage, javna plovila ili avione bilo gde u Južnom kineskom moru, prema State Departmentu.
