U tužbi, podnetoj federalnom sudu u New Jerseyju, navodi se da Apple ima monopolsku moć na tržištu pametnih telefona i da koristi svoju kontrolu nad Iphoneom za "rasprotranjeno i nezakonito ponašanje".
Tužba - koju je također podnijelo 16 državnih tužilaca - predstavlja najnoviji primjer pristupa Sekretarijata za pravosuđe kada je riječ o agresivnoj primijeni federalnog zakona protiv monopola za koji zvaničnici kažu da ima za cilj da obezbijedi fer i konkurentno tržište, čak i kada je izgubio u nekim značajnim slučajevima pokrenutim na osnovu tog zakona.
Predsjednik Joe Biden pozvao je Sekretarijat za pravosuđe i Federalnu trgovinsku komisiju (FTC) da energično sprovode antimonopolske propise. Povećana kontrola korporativnih "spajanja" i poslovnih dogovora naišla je na otpor nekih poslovnih lidera koji su rekli da je administracija preterala, ali su drugi hvalili da je to već odavno potrebno.
Slučaj direktno cilja digitalnu tvrđavu koju je Apple, sa sjedištem u Cupertinu u Californiji, marljivo izgradio oko Iphonea i drugih popularnih proizvoda kao što su Ipad, Mac i Apple Watch da bi kreirao ono što se često naziva "ograđena bašta" tako da njen pažljivo dizajnirani hardware i software mogu neprimjetno da funkcionišu zajedno, dok od potrošača zahtijevaju samo malo više od uključivanja uređaja.
Strategija je pomogla da Apple postane najprosperitetnija kompanija na svetu, sa godišnjim prihodom od skoro 400 milijardi dolara i donedavno tržišnom vrijednošću od više od tri hiljade milijardi dolara.
Ali Appleove akcije su pale za sedam odsto ove godine, iako je većina berzanskih indeksa dostigla nove maksimume, što je rezultiralo time da je dugogodišnji rival Microsoft - meta velikog antimonopolskog slučaja Sekretarijata za pravosuđe pre četvrt veka - preuzeo titulu najvrednije svetske kompanije.
Apple je branio "ograđenu baštu" kao nezamjenjivu funkciju koju cijene potrošači koji žele najbolju zaštitu za lične podatke. Barijeru je opisao kao način da se Iphone razlikuje od uređaja koji rade na Google Android softwareu, koji nije toliko restriktivan i licenciran je za širok spektar proizvođača.
Strahovi od antimonopolskog napada na Aplleov poslovni model doprinijeli su padu cijene akcija kompanije, zajedno sa zabrinutošću da zaostaje za Microsoftom i Googleom u nastojanju da razviju proizvode zasnovane na tehnologiji veštačke inteligencije.
Ali antimonopolska regulatorna tijela su u tužbi jasno stavila do znanja da Appleovu "ograđenu baštu" vide najviše kao oružje za odbijanje konkurencije, stvarajući tržišne uslove koji mu omogućavaju da naplaćuje više cijene koje su podstakle njegove visoke profitne marže dok guše inovacije.
"Potrošači ne bi trebalo da plaćaju više cijene zato što kompanije krše antimonopolske zakone", rekao je državni tužilac Merrick Garland u saopštenju. "Tvrdimo da je Apple zadržao monopolsku moć na tržištu pametnih telefona, ne samo tako što je ostao ispred konkurencije, već kršeći savezni antimonopolski zakon. Ako mu se ne suprotstavimo, Apple će samo nastaviti da jača svoj monopol na pametne telefone."
Sa pokušajem da obuzda Appleovu dominaciju, Bidenova administracija proširuje antimonopolsku akciju u okviru koje je već pokrenula tužbe protiv Googlea i Amazona tvrdeći da se upuštaju u ilegalne taktike da osujete konkurenciju, kao i neuspješne pokušaje da blokiraju akvizicije Microsofta i kompanije Meta koja stoji iza Facebooka.
Appleovi poslovni interesi su takođe upleteni u slučaj Sekretarijata za pravosuđe protiv Googlea, koji je pokrenut prošle jeseni i gde bi završne riječi trebalo da počnu 1. maja u Washingtonu. U tom slučaju, regulatori navode da je Google ometao konkurenciju plaćajući za prava da njegov već dominantni pretraživač na mreži bude automatsko mjesto za obradu upita na Iphoneu i raznim web pretraživačima u aranžmanu koji generiše procijenjenih 15 do 20 milijardi dolara godišnje.
Sada kada Sekreteratijat za pravosuđe direktno napada poslovanje kompanije, Apple će izgubiti još više.
Apple Games, proizvođač popularne video igre Fortnite, podnio je antimonopolsku tužbu protiv Applea 2020. u pokušaju da razbije barijere koje štite Appleovu prodavnicu aplikacija i unosan sistem plaćanja koji funkcioniše u njemu. Apple je dugo prikupljao provizije u rasponu od 15 do 30 odsto na digitalne transakcije obavljene unutar aplikacija, podešavanje za koje Epic tvrdi da je omogućeno ilegalnim monopolom koji podiže cene za potrošače.
Poslije višemjesečnog suđenja 2021, savezni sudija je presudio uglavnom u korist Applea, sa izuzetkom odluke da veze ka konkurentskim opcijama plaćanja budu dozvoljene unutar Iphone aplikacija. Apple se bezuspješno opirao tom dijelu presude sve dok Vrhovni sud SAD nije odbio da sasluša žalbu u januaru, primoravši kompaniju da popusti. Međutim, Epic i dalje na sudu traži dodatne izmjene.
Apple je također ranije ovog mjeseca morao da otvori Iphone kako bi omogućio preuzimanje i instaliranje aplikacija iz konkurentskih prodavnica u Evropi da bi se uskladili sa novim setom pravila u okviru evropskog Zakona o digitalnim tržištima, ili DMA, ali taj pristup kritičari osuđuju kao mali ustupak oko pravila koji će mu omogućiti da nastavi da pravi konkurenciju. Regulatori Evropske unije već su obećali da će se obračunati sa Appleom ako otkriju da taktika kompanije nastavi da sprječava pravi izbor potrošača.
Sve ovo dolazi pored kazne od dvije milijarde dolara koju su evropski regulatori izrekli Appleu ranije ovog mjeseca nakon što su zaključili da je kompanija "potkopala" konkurenciju u strimingu muzike preko Iphonea, uprkos tome što je Spotify lider na tom tržištu.
