Desetog svibnja 1924, čovjek koji će postati najutjecajnija osoba u američkim policijskim snagama, i kojega će se ljudi najviše plašiti, postao je direktorom saveznog istražnog ureda, FBI. J. Edgar Hoover po zanimanju je bio odvjetnik, koji je, za vrijeme Prvog svjetskog rata, radio za Istražni ured, kako se tada zvao, prateći strane državljane za koje se smatralo da predstavljaju potencijalnu prijetnju. Predani antikomunist, Hoover će u FBI-ju provesti gotovo 50 godina.
Na početku svoje karijere u ovoj agenciji američke vlade, vrlo se pažljivo radilo na njegovom imidžu čovjeka koji se bori protiv kriminala, neumornog u proganjanju mafije i drugih opasnih kriminalaca. Kako su njegovi utjecaj i moć rasli, Hoover je počeo skupljati informacije i stvarati dosjee i o poznatim ljudima, koji nisu imali problema sa zakonom, kao što su glumica Marilyn Monroe i borac za građanska prava Martin Luther King.
Njegovi kritičari, koji nisu odobravali način na koji je on vodio ovu instituciju, često su sugerirali da su upravo ti tajni dosjei razlog zbog kojeg je Hoover ostao na čelu FBI-a tijekom nekoliko predsjedničkih mandata. Oni koji odobravaju njegove taktike kažu da je upravo u njegovo vrijeme došlo do stavaranja centralne baze podataka o otiscima prstiju, kao i svjetski poznatog laboratorija za istragu.
Gospodin Hoover nikada se nije ženio, a njegov osobni život i danas je predmet skandaloznih ogovaranja i napisa u tabliodima. John Edgar Hoover umro je 1972, u 77-oj godini života. Zgrada glavnog stožera FBI-a u Washingtonu nosi njegovo ime.