Linkovi

Kako spriječiti ili zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti?

  • Carolyn Presutti

Kako spriječiti ili zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti?

Kako spriječiti ili zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti?

Test krvi mogao bi da bude jeftin i da se koristi u široj upotrebi kod ljudi za koje se smatra da su zdravi, prije nego što se pojave simptomi Alzheimerove bolesti.

Posljednjih deset godina naučnici tragaju za načinom da uspore napredovanje Alzheimerove bolesti, neurološkog poremećaja koji potpuno uništava sposobnost osobe da prepozna članove porodice i izvede jednostavne radnje, kao što su oblačenje ili čak gutanje. Medjutim, sada postoji nada da će ljekari biti u mogućnosti da ustanove bolest mnogo ranije ili čak zaustave njeno napredovanje.

Ljekarima je poznato da ljudski mozak počinje da se mijenja 10 do 15 godina prije nego što se pojave simptomi Alzheimerove bolesti. Pošto lijek još uvijek ne postoji, istraživači tragaju za jeftinim načinima za rano testiranje pacijenata kako bi se odložilo, ili jednog dana spriječilo, napredovanje bolesti. Doktor Madhav Thambisetty radi za Nacionalni institut za zdravlje.

Tragamo za proteinima u krvi koji bi mogli da budu znaci oštećenja na mozgu za koje znamo da se pojavljuju mnogo ranije kod pacijenata sa Alzheimerovom bolesti, kaže doktor Thambisetty.

Dr. Madhav Thambisetty

Dr. Madhav Thambisetty

On je predvodio studiju u kojoj je korišten test krvi kako bi se ustanovili nivoi odredjenog proteina u mozgu, beta amiloida, za kojeg se smatra da predstavlja znak bolesti. Taj protein je takodjer prisutan u kičmenoj tečnosti ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest. Najčešći načini da se ustanovi prisustvo bolesti su korištenje magnetne rezonance i pozitronske tomografije. Ti testovi su veoma skupi, a drugi način, uzimanje uzorka kičmene tečnosti je invazivna procedura. Test krvi mogao bi da bude jeftin i da se koristi u široj upotrebi kod ljudi za koje se smatra da su zdravi, prije nego što se pojave simptomi Alzheimerove bolesti. U ovoj studiji, istraživači su analizirali uzorke krvi 57 volontera koji nisu imali simptome. Oni su takodjer mjerili nivo amiloida pomoću pozitronske tomografije. Ustanovili su da su oni koji su imali visoke nivoe tog proteina u krvi, imali i znatno veće količine istog proteina u dijelu mozga koji kontrolira memoriju.

Najnovija istraživanja ukazuju da taloženje proteina može da se dogodi nekoliko godina prije nego se pojave simptomi gubitka memorije kod pojedinih pacijenata sa Alzheimerovom bolesti, kaže doktor Thambisetty.

Jedan drugi test uključuje novu vrstu snimanja kojom se može ustanoviti protein u mozgu. U Uredu za kontrolu hrane i lijekova je nedavno održana rasprava o novoj vrsti obojene tečnosti koja se vezuje za protein i koja može da se otkrije na pozitronskoj tomografiji. I dok pozitronska tomografija nije ništa novo, specijalna radioaktivna obojena tečnost jeste. Pacijenti koji su bili na kraju svog života su pristali da im mozak bude snimljen i da njihovo tijelo, nakon smrti, bude podvrgnuto autopsiji. Istraživači su zaključili da su se skoro kod svih ljudi koji su umrli tokom studije, rezultati snimanja tomografijom poklapali sa rezultatima autopsije. Doktor Thambisetty je učestvovao na nezavisnom savjetodavnom panelu u Uredu za kontrolu hrane i lijekova. Panel je preporučio da Ured uslovno odobri obojenu tečnost. Doktor Neil Buckholtz je šef odeljenja za dementiju i starenje u Nacionalnom institutu za starenje. On kaže da je poduzimanje koraka na vrijeme najvažnije, isto kao i proučavanje promjena na mozgu prije pojave dementije.

Nadamo se da ćemo biti u mogućnosti ustanoviti najranije promjene koje se dogode u mozgu, i kako one napreduju tokom vremena, kako bi mogli da ih uočimo radi primjene terapije i možda budemo u mogućnosti da usporimo napredovanje pa čak i zaustavimo bolest, kaže doktor Buckholtz.

Postoji potreba da se djeluje veoma brzo u istraživanjima kontrole napredovanja Alzheimerove bolesti jer ljudi u cijelom svijetu žive sve duže. To znači da će više ljudi, više onih koji pružaju njegu, više obitelji i više novca za zdravstvo, biti pogodjeno tom bolešću od koje već pati 20 miliona ljudi širom svijeta.

XS
SM
MD
LG