Linkovi

Smithsonian institut u Panami - ‘tropski laboratorij u prirodi’

  • Zulima Palacio

Smithsonian institut u Panami - ‘tropski laboratorij u prirodi’

Smithsonian institut u Panami - ‘tropski laboratorij u prirodi’

Sjedište Instituta Smithsonian za tropska istraživanja je u Panama Cityju. Knjižnicu instituta, s oko 70 tisuća tomova na temu tropske biologije, znanstvenici smatraju jednom od najboljih na svijetu

Svake godine, oko tisuću znanstvenika iz cijelog svijeta posjeti Institut za tropska istraživanja Smithsonian u Panami, jedan od najstarijih i najvećih te vrste u svijetu. Istraživanja njegovih znanstvenika na području flore, faune i geologije rezultirala su brojnim otkrićima o tome kako funkcioniraju tropski ekosistemi.

Šest je sati ujutro i svjetlo jedva izvire kroz zavjesu tropske prašume Barro Colorado Island u Panami. No, ni pomanjkanje svjetla ni insekti niti intenzivna vlaga nisu omeli znanstvenike Instituta za tropska istraživanja Smithsonian da krenu u potragu za majmunima. Profesorica antropologije Stephanie Ramirez proučava majmune hvataše: "Zanima me kako prehrana utječe na reprodukciju majmuna jer se hvataši uglavnom hrane voćem, a primijetili smo da - u sezoni kad nema voća u izobilju - oni ne mogu začeti".

Na ovom otoku živi tisuću 800 majmuna. Samo 39 njih su hvataši. Osam ih nosi ogrlice za praćenje. Stephanie Ramirez i njena asistentica Lauren Mills otkrivaju njihov položaj hvatanjem signala pomoću radio prijemnika. Svake godine ovdje dolazi oko tisuću znanstvenika. Tony Coates je prije mirovine bio znanstvenik u Institutu Smithsonian. On kaže da je Institut u Panami svojevrsna meka za biologe iz cijelog svijeta koji se bave tropima i tropskom biologijom. Institut je osnovan prije 100 godina. A Barro Colorado danas je najproučavanija prašuma na svijetu. Abby Bruning iz Južne Dakote došla je proučavati mrave: "Manipuliramo njihovom prehranom. Stavljamo ih na dijetu bogatu ugljikohidratima ili onu bogatu bjelančevinama, a na kraju na temelju prehrane analiziramo njihovu otpornost na infekcije, stupanj smrtnosti i slično".

Abby Bruning proučava samo jednu od oko 200 vrsti mrava koji žive u ovoj prašumi. Ružičasti cvjetovi drveća na krovu šume su Dipteryx Panamensis, poznatiji kao Almendro. Mravi radnici jako ih vole i njihove latice odnose u svoja staništa, jednu po jednu. Radi se o koloniji mrava Azteca, kojima je trebalo preko godinu dana da izgrade svoju nastambu. Oni su najdraži obrok mravojedima. Znanstvenici procjenjuju da na ovom malom otoku postoji oko stotinu vrsta sisavaca. Preko polovina su šišmiši. Postoji 71 vrsta gmazova te oko 30 milijuna različitih insekata: "Velika većina svih biljnih i životinjskih vrsta živi u tropima. No, velika većina ukupnog tehničkog znanja, političke volje, obrazovanja i financiranja nalazi se u svijetu s blažom, umjerenom klimom. Kako spojiti taj i tropski svijet jedno je od najvećih problema globalnog očuvanja prirode".

Sjedište Instituta Smithsonian za tropska istraživanja je u Panama Cityju. Knjižnicu instituta, s oko 70 tisuća tomova na temu tropske biologije, znanstvenici smatraju jednom od najboljih na svijetu. Nedaleko od Panama Cityja je Culebra, jedan od glavnih edukacijskih centara Instituta Smithsonian otvorenih za javnost. Svake godine posjeti ga stotinu tisuća ljudi, uglavnom panamskih đaka. Tony Coates kaže da je taj centar najveći doprinos ovog instituta Panami kao zemlji domaćinu. Uz pripreme Smithsonian instituta za proslavu stogodišnjice svog postojanja, priprema se i otvaranje novog istraživačkog centra u gradu Gamboa. Privatni donatori žele da se ovaj Institut za tropska istraživanja posveti proučavanju sve većih problema današnjice, kao što su sposobnost šuma da kontroliraju eroziju i upiju ugljični dioksid iz zraka te načini obnove i očuvanja jednog od najbogatijih i najvažnijih ekosistema na Zemlji.

XS
SM
MD
LG