Linkovi

Čađa - drugi po važnosti uzrok globalnog zatopljavanja

  • Rosanne Skirble

Čađa - drugi po važnosti uzrok globalnog zatopljavanja

Čađa - drugi po važnosti uzrok globalnog zatopljavanja

Neke od mjera koje bi mogle pomoći u smanjivanju volumena čađe ispuštene u atmosferu su poboljšanje izgaranja drva pri kuhanju nad vatrom i korištenju drva u pećima - što se naširoko koristi u zemljama u razvoju - te prebacivanje s dizel goriva ili korištenje efikasnijih dizel motora koji ispuštaju manje čađe

Čestice čađe, nalik prašini, ispuštene u atmosferu iz dizel motora vozila i vatri u kojima gori drvo, drugi su po važnosti - nakon ugljičnog dioksida! - uzrok globalnog zatopljavanja. Jedna nova studija pokazuje da bi smanjenje ispuštanja čestica čađe moglo biti najbrži i najekonomičniji način usporavanja klimatskih promjena i zaštite zdravlja ljudi.

Mark Jacobson, profesor sa Sveučilišta Stanford, razvio je prve kompjuterske modele za mjerenje prisutnosti čađe u atmosferi. On računa da na čađu otpada između 15 i 20 posto globalnog zatopljavanja. Njegova studija, predstavljena nedavno na sastanku Američke kemijske udruge, u Coloradu, opisuje kako crni ugljik - glavni sastojak čađe! - zagrijava oblake kad se miješa s kapljicama kiše koje lebde u tim oblacima.

"Pokazalo se da dolazi do jačeg zagrijavanja kad se crni ugljik nalazi unutar kapljica nego između kapljica, a isto tako bilo je jače zagrijavanje kad se on nalazio između kapljica nego izvan oblaka. Dakle, ono što je važno jest da dolazi do tog pojačanog zagrijavanja oblaka zbog crnog ugljika koji se nalazi u njegovim kapljicama."

Jacobson kaže da klimatski modeli koji ignoriraju taj fenomen apsorpcije oblaka potcjenjuju učinke crnog ugljika u atmosferi. Njegovo istraživanje pokazuje da čađa koja se nalazi u zraku vrlo brzo dovodi do isparavanja pokrova oblaka.

"Ako pogledate satelitske snimke iznad stvarno jako zagađenih područja, kao što su Kina i Indija, onda možete vidjeti da nad takvim područjima uopće nema oblaka."

Dok ugljični dioksid može ostati u atmosferi četrdesetak, pedeset godina, čađa ostaje samo tjedan ili desetak dana prije nego što se slegne, te nema trajni zagrijavajući učinak.

"Čađa apsorbira sunčevu svjetlost, dok ugljični dioksid prvenstveno apsorbira infracrveni toplinski spektar. Po jedinici mase, crni ugljik je milijun puta snažniji u zagrijavanju zraka od ugljičnog dioksida. I upravo zato što je toliko jak u zagrijavanju, ali i tako kratkotrajne prisutnosti u atmosferi, on je vrlo važan u strategijama kontrole globalnog zatopljavanja," kaže Mark Jacobson.

Argument u prilog tome: Arktik se zagrijava brže nego ijedan drugi dio planeta. Bijela površina morskog leda, koja uobičajeno reflektira sunčevu svjetlost i toplinu, nestaje i umjesto nje tu su tamnije površine otvorene pučine, koja apsorbira toplinu daleko brže, ubrzavajući tako još više zatopljavanje čitavog područja. Prema nedavnim studijama, Arktik bi mogao biti poptuno lišen leda unutar 30 godina. Jacobson kaže da bi smanjivanje količine čađe u atmosferi moglo preokrenuti taj trend.

"Možete usporiti gubljenje arktičkog leda. To bi mogao biti jedini način da se spriječi ili uspori nestanak Arktika. A to ima implikacije, naravno, ne samo u povratnoj sprezi klime, nego i za životinje tog područja, kao što je sjeverni medvjed koji ovisi o ledenim santama za preživljavanje."

Jacobson kaže da već postoji tehnologija koja bi se mogla koristiti u tom smislu. Kuhanje nad vatrom od gorenja drva i korištenje drva u pećima - što se naširoko koristi u zemljama u razvoju - može biti poboljšano da izgara mnogo čišće. Također, možemo se prebaciti s dizel goriva ili koristiti efikasnije dizel motore koji ispuštaju manje čađe. Postoje i druge mjere koje bi mogle pomoći u smanjivanju volumena čađe koja bude ispuštena u atmosferu.

"Mogu se postaviti filteri za čestice na osobna vozila, građevinsku i cestarsku opremu, autobuse i kamione. Ali, u smislu kontrole ispuštanja i čađe i ugljičnog dioksida - što je, vjerujem, naš konačni cilj! - radi se o promjeni energetske infrastrukture i infrastrukture vozila."

To bi značilo prelazak na električna i vodikova vozila, čiji pogon su čisti izvori energije. Jacobson kaže da, uz udružene nacionalne i međunarodne napore, razina čađe u atmosferi mogla bi biti smanjena za 90 posto za pet do 10 godina.

XS
SM
MD
LG