Saborski zastupnik SDP-a Tonino Picula ovog je tjedna dao ostavku na dužnost voditelja saborskog izaslanstva u parlamentarnoj skupštini OESS-a. Picula ostavkom želi skrenuti pažnju na odnos predsjednika Sabora Vladimira Šeksa prema obavezama saborskog izaslanstva u parlamentarnoj skupštini OESS-a. Šeks je naime hrvatskom parlamentarnom izaslanstvu odobrio sudjelovanje na samo dva posljednja dana godišnje skupštini OESS-a koja se održava od 5. do 9. ovog mjeseca u Kijevu.
Tonino Picula, koji je od 2000. do 2004. bio ministar vanjskih poslova, ističe da je ovu ostavku nerado dao zbog osjećaja odgovornoti prema značajnoj multilateralnoj organizaciji, ali tvrdi da na omalovažavanje hrvatskog člasntva u njoj nije mogao pristati. Picula je za Glas Amerike objasnio svoj potez: “Od 1992. godine od kad je Hrvatska Članca OESS-a ovo je prvi put da su naše stolice prazne na najvažnijem godišnjem zasjedanju tijela OESS-a a to je parlamentarna skupština. Do toga je došlo zbog nečega Što je teško protumačiti. Ne znam radi li se o politčkoj nepismenosti ili birokratksoj aroganciji, to bi svakako trebalo ispitati. U svakom slučaju radi se o nedosljednosti.
Unatoč mojim pozivima, predsjednik Sabora Vladimir Šeks nije se udostojio ni odgovoriti. To prije svega, neovisno o mojoj ostavci govori o razini komunikacije u hrvatskom Saboru u ovome mandatu. Naime, ja sam u dva navrata pisao predsjedniku Šeksu. Drugi put sam mu kazao, s obzirom da nema razloga da odbije boravak toga malog izaslanstva na zasjedanju parlamentarne skupštine ORSS-a koja se održava u Ukrajini, a onda sam mu u trećem dopisu kazao, ako misli istrajati na tome da mi se ni na koji način ne očituje, onda ću morati dati ostavku. On se na žalost, ni nakon toga trećeg dopisa nije javio i ja nisam imao drugog izbora nego da svojom ostavkom upozorim na neprihvatljivost takvog ponašanja prema jednom saborskom tijelu, ali i prema međunrodnim obavezama koje ima i Sabor i Republika Hrvatska.
Siguran sam da se zbog ovoga svijet neće prestati vrtjeti, ali Hrvatska šalje jednu lošu poruku, a to naravno ima i dodatnu težinu jer mi nismo obična zemlja u OESS-u jer još uvijek imamo i misiju OESS-a koja već 11 godina djeluje u Hrvatskoj i koja treba biti neke vrsta verifikatora ukupnih demokratskih reformi u Hrvatskoj. Kakva je to poruka kad u godini u kojoj očekujete zaključenje misije OESS-a ne dopustite izaslanstvu Sabora da prisutvuje najvažnijem godišnjem okupljanju te iste organizacije. Pa da budem malo ciničan, vladajuća stranka prema OESS-u ima doista kontroverzan odnos: s jedne strane organizira izložbu likovnih radova voditelja misije OESS-a gospodina Fuentesa u Hrvatskoj, a s druge saborskom izaslanstvu, dakle najvišem tijelu hrvatskog zakonodavstva onemogućuje da boravi na godišnoj parlamentarnoj skupštini”.
Na pitanje misli li da su reformski procesi u Hrvatskoj dovoljno odmakli da misija OESS-a koncem ove godine može zvršiti svoj boravak u Hrvatskoj, Picula je odgovorio:”Čini mi se da u izbornoj godini nije za očekvati da će jedna ovakva dugotrajna misija naprosto “zamandaliti” vrata i otići iz Hrvatke i da više neće kontrolirati procese bitne za jednu zemlju koja želi imati demokratski image u svijetu i članstvo u EU. Čini mi se da se to ipak neće dogoditi, sve dok još jedni izbori ne pokažu da je s insitutucijama i ponašanjem i vlasti i opozicije sve u redu. Ako se to joŠ jednom potvrdi u Hrvatskoj, onda su su veće šanse da se to dogodi 2008. godine”.
Glas Amerike: “Koja su to područja u Hrvatksoj na koja bi OESS još trebao obratiti pažnju i zbog kojih bi trebao još neko vrijeme ostati u Hrvatskoj?
“Misija OESS-a se od 2000 i 2001. stalno sažima, kako kadrovski tako i finacijski, međutim još uvijek nalazi dovoljno razloga za ostanak. Sjećam se da sam kao ministar vanjskih poslova vodio ne baš nježne debate s ljudime koji su predvodili misiju OESS-u Hrvatskoj, kao i s onima u sjedištu u Beču, ne želeći im naravno dokazati da trebaju otići iz Hrvatske, već da se iz godine u godine njihova prisutnost treba smanjivati, jer kako reforme napreduju, tako I OESS ima sve manje posla, i to je rekao bih trend koji traje. No, postoje još neka bitna područja. OESS je osjetljiv na stanje ljudskih i manjinskih prava, povratak ne samo ljudi nego i njihove imovine, uključvanje u sve strukture vlasti kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, to je joč uvijek prostor za izviještaje OESS-a. Inače s ukupnom demokratskom arhitekturom, s hrvatskim institucijama, tu dosta je vjerujem da OESS nema više što raditi.