Protekle godine knjige su objavili brojni bivši dužnosnici američkih administracija, među njima i bivši američki predsjednik Bill Clinton i njegov bivši zamjenik Al Gore. Međutim, dok knjiga bivšeg predsjednika Clintona Darivanje: Kako svatko od nas može promijeniti svijet predstavlja njegov pokušaj da inspirira aktivizam i rad za javno dobro širom svijeta, knjiga Ala Gora Napad na razumno prosuđivanje znatno je više politički obojena. U njoj bivši je dopredsjednik izuzetno kritičan prema predsjedniku Bushu i njegovoj administraciji. Knjiga predstavlja rezultat pokušaja da se odgovori na dva pitanja – zašto su Sjedinjene Države propustile na racionalan način odgovoriti na sve goruću nevjerojatnu klimatsku krizu koja prijeti budućim generacijama i zašto je izvršena invaziju na Irak, zemlju koja nije napala Sjedinjene Države, bez da se o tome povela ozbiljnija javna rasprava.
Iako se mnogi slažu kako je knjiga Billa Clintona Darivanje bila tempirana da skrene pažnju na četrdeset i drugog američkog predsjednika u vrijeme kad se predsjednička kampanja njegove supruge Hillary zahuktava, mnogi isto tako vjeruju da je riječ o inspirativnom djelu s originalnim idejama o novim načinima kako i pojedinci sa skromnijim prihodima mogu pridonijeti općem dobru.
"Ono što sam pokušao reći u ovoj knjizi jest da bez obzira koje ste dobi, bez obzira na vaš prihod, bez obzira koliko vremena imate na raspolaganju, svatko može nešto učiniti. I širom svijeta je došlo do svojevrsne "eksplozije" darivanja koja ima kapacitet da izmjeni stvari na način na koji to privatni građani nisu nikad dosad učinili," kaže Clinton.
Knjigu sjećanja objavio je i bivši direktor Središnje obavještajne agencije CIA-e George Tenet U središtu oluje: Moje godine u CIA-i. Odmah po izlasku, ova sjećanja su naišla na burne reakcije analitičara, ali i bivših i sadašnjih uposlenika najpoznatije američke špijunske agencije. U knjizi U središtu oluje George Tenet pokušava obraniti sebe i agenciju kojoj je bio na čelu sedam godina od kritika do kojih je došlo nakon terorističkih napada od 11. rujna i pogrešnih obavještajnih informacija uoči invazije na Irak. Po njemu, dužnosnici Bijele kuće i Pentagona, konkretno dopredsjednik Dick Cheney, bili su odlučni u namjeri da se izvrši napad na Irak od prvih dana administracije predsjednika Busha i opetovano su prilagođavali obavještajne podatke kako bi izgradili podršku javnosti za to. Bivši direktor CIA-e vjeruje da je razlog za povećanje pobunjeničkih aktivnosti u Iraku upravo u tome što Bijela kuća nije izvršila pravodobna planiranja za obnovu te zemlje.
Knjigu sjećanja objavila je i Tenetova uposlenica Valerie Plame, koja se našla u središtu velikom političkog skandala, zajedno sa svojim suprugom bivšim veleposlanikom Josephom Wilsonom, kad su mediji otkrili njeno ime. Knjiga Poštena igra: moj život kao špijunke, moja izdaja od strane Bijele kuće donosi verziju događaja o kojima se naširoko pisalo i koji su već predmet nekoliko objavljenih knjiga. U jednom interviewu opisala je kako se osjećala kad je u novinama vidjela da je otkriven njen identitet kao tajne agentice CIA-e.
"Ostala sam bez daha. Istog trenutka prisjetila sam se mreže agenata s kojima sam radila. Pomislila sam na sigurnost svoje obitelji. U to vrijeme mojim blizancima bile su tri godine. I znala sam isti čas instinktivno da je moja karijera gotova. To je bilo to", rekla je Valerie Plame.
Knjigu sjećanja objavio je i bivši guverner američke Središnje banke Alan Greenspan pod naslovom Doba turbulencije: pustolovine u jednom novom svijetu. Alan Greenspan radio je za sve američke predsjednika od 1969. godine naovamo osim za Jimmyja Cartera. U Dobu turbulencije u većoj ili manjoj mjeri kritički se odnosi prema svima njima. Geralda Forda opisuje kao neobično poštenog političara koji je – citiramo – "uvijek shvaćao što zna, a što ne zna". Unatoč ideoloških razlika s predsjednikom Clintonom, Greenspan ga opisuje kao "konzistentnog, disciplinarnom usredotočenog na dugotrajni gospodarski rast". Predsjednike Reagana, Nixona i Georgea Busha starijeg prikazuje s pomiješanim kritikama i pohvalama, a samo sadašnjem predsjedniku Georgeu Bushu ne daje priznanje ni za jedno postignuće na gospodarskom planu.
Izlazak njegove knjige sjećanja koincidirao je i s početkom krize na američkom tržištu hipotekarskih zajmova. Zanimljivo je da su odmah po objavljivanju knjige kritičke komentare o njoj iznijeli i predsjednik Bush i dopredsjednik Dick Cheney. U jednom radijskom intervju Greenspan je odgovorio na njihove kritike: "Mislim da govorimo o različitim stvarima. Ja nisam zabrinut zbog kratkoročnih problema, niti proračunskog manjka koji se temelji – kako to ekonomisti kažu – na "problemima s gotovinom". Približavamo se puno većem problemu kako se ogromni broj iz generacije tzv. "baby boomera" sprema u mirovinu. Naša ekonomija se u ovom trenutku može nositi s brojem umirovljenika, njihovim penzijama i drugim povlasticama koje im država daje. Međutim, doći će do enormnog povećanja broja penzionera i izdavanja za njihove beneficije. Bojim se da u ovom trenutku nismo u stanju sagledati koliko će to biti veliki problem i zašto je važno da poduzmemo korake u tom smjeru što prije. I dok su podaci o proračunu na koje predsjednik i dopredsjednik aludiraju točni, ja ne govorim o tome, već o tome da se treba pripremati za jednu posve drugačiju budućnost. Mislim da je republikanski Kongres, koji je izgubio većinu 2006. godine – a to sam napisao i u svojoj knjizi – umjesto na politiku pažnju usmjeravao na vlast, a na kraju je ostao i bez jednog i bez drugog", kaže Greenspan.
Naslov knjige sjećanja bivšeg američkog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima John Boltona je Uzmicanje nije opcija: Obrana Amerike u Ujedinjenim narodima i u inozemstvu. Bolton čitatelju nudi uvid u ono što se zbivalo tijekom njegovom neuspjelog pokušaja da dobije senatsku potvrdu za izaslaničko mjesto u svjetskoj organizaciji. Bolton piše o međunarodnim krizama kao što su iranski i sjevernokorejski nukelrani programi, genocid u Darfuru i mjesec dana dugim pregovorima koji su urodili kontroverznim okončavanjem nasilja između Izraela i Hezbollaha. Za američko povlačenje iz Iraka smatra da bi imalo nesagledive posljedice na mnogo razina.
"Posljedice povlačenja bile bi katastrofalne po regiju. Vjerujem da bi urodile enormnim širenjem utjecaja Irana nad zemljama sa sunitskom većinom u Perzijskom zaljevu i na Srednjem istoku. I to prije negoli se Iran dokopa nuklearnog naoružanja. Uzevši u obzir snagu iranske vojske i slabost u tom smislu drugih država Zaljeva, odlazak Sjedinjenih Država bio bi signal drugim zemljama da se ne mogu osloniti na američku zaštitu. Budući da je riječ o praktičnim ljudima, počet će sklapati sporazume s Irancima. I ako vam se ne sviđa sad kad barel nafte košta 90 dolara, zamislite što će se dogoditi nakon toga ili ako se Iran dokopa nuklearnog oružja", kaže Bolton. U svojim sjećanjima Bolton ne štedi ni Europu. Za članice Europske unije kaže da nisu u stanju vidjeti "opasnosti iza horizonta", a njihove čelnike naziva "Euroidima". Tijekom protekle godine zahuktale su se i predsjedničke izborne kampanje.
Demokratski kandidat Barack Obama objavio je knjigu Smjelost nade, a o drugoj demokratskoj kandidatkinji senatorici Hillary Rodham Clinton knjigu je napisao Carl Bernstein bivši novinar Washington Posta koji je zajedno s Bobom Woodwardom sedamdesetih godina prošlog stoljeća "provalio" aferu Watergate, koja je naposljetku rezultirala ostavkom predsjednika Richarda Nixona. U knjizi Smjelost nade, Barack Obama izražava zabrinutost zbog ozbiljnih i trajnih prijetnja demokraciji: klasnoj nejednakosti. Kritičari smatraju da ova knjiga ne predstavlja više od političkog dokumenta. Pojedini segmenti izgledaju kao editirani dijelovi njegovih govora iz političkih kampanji, međutim, veći dio se bavi izlaganjem pogleda senatora Obame o širokom spektru pitanja - od obrazovanja, preko zdravstvene zaštite pa do rata u Iraku.
Knjiga Carla Bernsteina Žena koja upravlja: život Hillary Rodham Clinton pokriva najveći dio života bivše američke prve dame – od djetinjstva pa do trenutka kad je službeno objavila svoju kandidaturu za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke. Carl Bernstein tvrdi da je riječ o "stvarnoj biografiji", a ne o friziranoj verziji kakvu je ponudilo dosad nekoliko drugih autora i sama senatorica Clinton u memoarima koje je objavila prije nekoliko godina pod naslovom Living History. Biografija se temelji na interviewima s preko dvije stotine osoba – prijateljima, suradnicima, rodbinom i neprijateljima - međutim, u pripremama za knjigu autor - kako sam kaže - nije razgovarao sa senatoricom ni bivšim predsjednikom Clintonom.