Linkovi

Kobne posljedice recepata s greškom

  • Melinda Smith

Nedavno objavljeno izvješće upućuje na to da su hospitalizirani bolesnici u Sjedinjenim Državama žrtve, barem jednom dnevno, konzumiranja krivog lijeka. Ovakve medicinske pogreške mogu ugroziti sigurnost pacijenata, a u isto vrijeme koštaju i stotine milijuna dolara u zdravstvenoj zaštiti i sudskim procesima.

Kad se u obzir uzme da se u Americi godišnje na recept izda oko 4 milijarde raznih lijekova, greške se često događaju. Doktor Albert Wu, internist i profesor zdravstvenih odredbi na sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoru kaže: "U današnje se vrijeme jako puno lijekova prepiše pacijentima. Bolesnike vide razni doktori, posebice starije osobe i one koji boluju od kroničnih bolesti. Neki od njih vide i desetak različitih liječnika godišnje".

Kao jedan od autora ovog izvješća, doktor Wu nam kaže da su probleme otkrili na raznim nivoima zdravstvene zaštite, od proizvođača lijekova i vladinih agencija do osiguravajučih društava, apotekara i medicinskog osoblja. Nekada se pacijentima daju krive doze ispravnog lijeka, a nekada vrsta lijeka koji dobiju nije ispravna. U nekim se opet slučajevima lijek da u kombinaciji s medikamentima s kojima se ne bi smio miješati.

Ovo je Izvješće naručio Institut za Medicinu američke Akademije znanosti. Ova institucija redovito savjetuje vladu Sjedinjenih Država i djelatnike u zdravstvenoj zaštiti o tome što valja mijenjati ili na što se mora više pažnje posvetiti. Za izvješće su se koristile informacije koje im je dostavilo 8 tisuća bolnica u Americi. Jedno od zastrašujućih otkrića je činjenica da se godišnje barem jednom i pol milijunu ljudi naškodi davanjem krivog lijeka. Stoga je i jedna od važnih preporuka autora bila da se do 2010. godine sistem recepata koji se ispisuju rukom, potpuno zamijeni s elektronskim receptima.

Doktor Robert Feroli, sa sveučilišta Johns Hopkins, kaže nam da će elektronski recepti omogućiti lakšu kontrolu izdavanja lijekova, a time će i cijeli sistem biti sigurniji: "Jedna od stvari koju nam elektronski sistem omogućava je da nakon što je lijek prepisan, računalo provjeri dozu i kombinacije tog lijeka s drugima koje pacijent prima i da, ukoliko nešto nije u redu, kaže : «Doktore, nešto nije u redu. Da li ste uistinu to htjeli prepisati»"

Institut za medicinu procijenjuje da samo 6 posto američkih institucija koje pružaju zdravstvenu zaštitu, koristi ovaj elektronski sistem. Povrh ovog problema, doktori se bore i s činjenicom da im pacijenti ne kazuju koje sve lijekove piju. A ako ne znaš što koriste, ne možeš stvoriti ni potpuno efektivnu bazu podataka. Ili kako nam doktor Wu kaže, bolesnici ne shvaćaju da rekavši liječniku koji su to lijekovi koje uzimaju ne znači potpuno izgubiti privatnost. On dodaje da i liječnici moraju aktivno nastojati dobiti te informacije od svojih pacijenata uspostavljanjem veze koja će se temeljiti na povjerenju. I tako, unatoč svom tehnološkom napretku u medicini, osnova se dobre zdravstvene zaštite i dalje temelji na jednostavnom naputku: «Slušaj i daj im da te čuju.»

XS
SM
MD
LG