Propisi i prakse kojima se smanjuju ispuštanja ugljičnog dioksida, uzročnika klimatskih promjena, nisu dobri samo za naš planet, već i za naše zdravlje - stoji u nizu netom objavljenih radova britanskog časopisa za popularizaciju znanosti, Lancet.
Serija radova o zdravlju i klimatskim promjenama, objavljenih u britanskom znanstvenom časopisu Lancet, naglašava koristi po ljudsko zdravlje putem smanjenja emisije ugljičnog dioksida u četiri područja ljudskog djelovanja: potrošnji energije u kućanstvima, prijevozu, prozvodnji električne energije i poljoprivredi. U svakom području članci su usporedili uobičajene scenarije s onima koji postižu ciljanu granicu znanstvenika za emisiju plinova kojom bi se izbjegli razorni učinci klimatskih promjena. Istraživanje je proveo međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom Andrewa Hainesa, direktora londonske Škole za higijenu i tropsku medicinu. Na području kućne energetske potrošnje, na primjer, autori istraživanja predviđaju ogromne zdravstvene koristi uvođenjem 150 milijuna štednjaka na čistu energiju u Indiji.
Andrew Haines kaže da se na taj način smanjuju ispuštanja toksičnih plinova, ali i snižuju zdravstveni troškovi i spašavaju životi: "Zaključili smo da bi do 2020. godine mogli izbjeći oko 30 posto smrtnih slučajeva od akutnih respiratornih infekcija i od kroničnih bolesti dišnih puteva, te nešto manji postotak smrtnosti uzrokovanih ishemičkom bolesti srca".
U istraživanju koje se odnosi na prijevoz, autori su se usredotočili na London i New Delhi. Oba su grada pokazala značajno poboljšanje zdravlja žitelja nakon što su oni u svoje dnevne rutine uveli više šetnji i vožnje biciklom, smanjivši vožnju automobilom. Ova je strategija, kažu znanstvenici, umanjila postotak srčanih i moždanih udara za 10-20 posto te depresije za 5 posto. Treći dio studije odnosi se na analize slučaja proizvodnje obnovljive električne energije u Europskoj uniji, Kini i Indiji. Andrew Haines kaže da bi prelazak na energiju vjetra ili druge alternativne izvore energije mogao spriječiti veliki broj preuranjenih smrtnih slučajeva:"Do 2030.-e preuranjenih bi smrtnih slučajeva moglo biti preko 90 tisuća u Indiji, nešto preko 60 tisuća u Kini i malo ispod 10 tisuća u Europskoj uniji. Razlog tome je, naravno, veća zagađenost zraka u Indiji i Kini od one u Europskoj uniji. Dakle, ako se nastavi sa smanjivanjem zagađenosti zraka putem novih tehnologija, jasno je da će se smanjiti i stopa smrtnosti uzrokovana tim elementom".
Iako početni troškovi uvođenja takvih energetskih inicijativa mogu biti visoki, autori ovih istraživanja zaključuju da će oni djelomično biti nadoknađeni poboljšanjima kvalitete zdravlja i uštedom na gorivu. Serija radova objavljenih u časopisu Lancet obradila je redukcijske strategije toksina i u sektoru poljoprivrede, koji je odgovoran za između 10 i 12 posto ispušnih plinova u svijetu. Studija o stočnoj industriji u Brazilu i u Engleskoj pokazala je da bi smanjenje proizvodnje životinjskog mesa, odnosno 30 posto manjeg konzumiranja hrane životinjskog podrijetla ne samo usporilo klimatske promjene već i umanjilo smrtnost uzrokovanu prehranom takvim proizvodima, koji su bogati zasićenim životinjskim mastima.
Andrew Haines kaže da bi Britanija, a isto tako i Brazil, imali velike koristi, možda 15-postotni pad u broju srčanih oboljenja. Richard Horton, urednik časopisa Lancet, kaže da je cilj ovih radova predstaviti čvrste razloge za poduzimanje odlučnijih koraka u smanjenju toksičnih emisija od strane političara i zakonodavaca na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu. Do sada bi napori za suzbijanje klimatskih promjena, kaže on, uvijek zastali jer se smatralo da će oni nanijeti velike gubitke ekonomiji: "Takve bi inicijative predstavljale gubitak za ekonomiju zbog velikih investicija, te gubitak slobode u smislu načina života na kojeg su ljudi navikli. Također, gubitak za one u siromašnijim zemljama jer njihov razvojni put možda mora usporiti ili krenuti drugačijim smjerom".
Richard Horton kaže da se ovim nizom studija želi pokazati da agresivniji pristup rješavanju problema klimatskih promjena može proizvesti čisti dobitak za pojedince, obitelji i domaćinstva. Ovaj novi pristup, dodaje Horton, mogao bi pomoći u stvaranju javne podrške za inače neugodne i politički teške odluke, neophodne za ublažavanje klimatskih promjena u svijetu.