Knjige koje savjetuju čitatelje o tome kako uspjeti u životu nisu rijetkost u američkim knjižarama. Međutim, knjige koje pokušavaju sustavno objasniti, odnosno, definirati ono što dovodi do uspjeha čini se da ne nailaze na vrlo široku publiku. Jednu od njih nedavno je objavio Malcolm Gladwell pod naslovom Outliers: Priča o uspjehu, u kojoj postavlja vječito provokativno pitanje zašto neki ljudi uspijevaju i žive izuzetno produktivnim životom, dok mnogi drugi nikad ne ostvaruju svoj potencijal. Vjerojatno je svojevrsna američka opsjednutost uspjehom pomogla ovoj knjizi da čvrsto zasjedne na prvo mjesto popisa najprodavanijih knjiga.
Englesku riječ 'outliers' iz naslova knjige mogli bismo na hrvatski slobodno prevesti kao 'natprosječnjaci', odnosno, osobe ili pojave koje su znatno drugačija od statističkog uzorka. Gladwellovo djelo na neki način pokušava odgovoriti na naoko trivijalna pitanja kao što su, primjerice, zašto su kanadski profesionalni igrači hokeja većinom rođeni u siječnju ili zašto su potomci židovskih imigranata iz New Yorka, koji su radili u tekstilnoj industriji, danas moćni odvjetnici. Uspjeh vodećih ljudi kompjuterske i informacijske industrije ne ovisi o mjesecu, kao u slučaju kanadskih hokejaša, već o godini – kaže Gladwell. Većina njih rođena je 1955. godine, uključujući Billa Gatesa, Stevea Jobsa i Billa Joya. To znači da su počinjali svoje profesionalne karijere sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, vrijeme kad je rođeno osobno računalo: "Revolucija osobnih računala počela je 1976. godine i kad je stigla bila je enormna prednost ako ste imali 21 godinu. Imate dovoljno godina da možete pratiti revoluciju, niste više u školi, ali dovoljno ste mladi da niste uključeni u postojeći ustroj. Nemate još stalan posao u IBM-u, ne morate otplaćivati hipotekarski zajam. Dakle, imate jednu kratkotrajnu situaciju koja vam nudi nevjerojatne mogućnosti ako ste u pravo vrijeme u pravoj dobi".
U svom djelu Malcolm Gladwell dovodi u pitanje mnogo slavljeni "self-made man" model čovjeka koji je krenuo iz ničega i sam postigao uspjeh. On pokušava pokazati da se, primjerice, superzvijezde ne pojavljuju nasumce tek tako i postižu uspjeh zahvaljujući svom talentu i genijalnosti. Oni se - po autoru Outliersa - "konstantno koriste skrivenim prednostima i nevjerojatnim prilikama i kulturnim nasljeđem što im omogućava da naporno rade i shvate svijet na način na koji to drugi ljudi ne mogu". Autor vjeruje da postoji mnogo veća sličnost između Beatlesa i Billa Gatesa negoli se to vjeruje. Dio knjige govori o tzv. pravilu o deset tisuća sati: "Pravilo o deset tisuća sati temelji se na proučavanju širokog spektra složenih kognitivnih aktivnosti koje pokazuje vrlo dosljedan uzorak, a to je da trebate vježbati deset tisuća sati da biste neku vještinu usavršili. To je oko 10 godina, ako vježbate 4 sata dnevno. Dakle, ne možete biti majstor nečega, ako u to ne utrošite 10 godina, što je u suprotnosti s poimanjem da je talent stvar koju imate ili nemate. Da bi se postiglo majstorstvo trebate u to uložiti trud. To nije lagano. Probajte zamisliti da ste siromašno dijete koje mora još i raditi nekoliko sati nakon što dođe kući iz škole. Gdje ćete pronaći potrebnih deset tisuća sati? A pravilo o deset tisuća sati možemo pronaći u skoro svim vještinama. Primjerice, samo jedan šahist nije igrao šah deset godina prije negoli je stekao titulu velemajstora – bio je to Bobby Fisher".
Jedna od zanimljivih opservacija Malcolma Gladwella je i objašnjenje zašto općenito gledano djeca iz istočno-azijskih obitelji imaju odlične ocjene iz matematike. Po njemu, azijska kultura ima bitno drugačiji stav o upornosti i napornom radu, a to proizlazi iz poljodjeljske prakse koja se provodila u Aziji u odnosu na Zapad – za uzgoj riže potrebno je tri puta više truda negoli za uzgoj žita. Kanađanin Malcolm Gladwell, godinama je bio novinar Washington Posta, danas radi za kultni tjednik New Yorker - knjigu Outliers: Priča o uspjehu objavila je izdavačka kuća Little, Brown iz New Yorka.