Linkovi

Sukob interesa  u post-sovjetskoj Srednjoj Aziji


Posljednjih godina srednje azijske republike bivšeg Sovjetskog Saveza iznikle su kao sve neovisniji čimbenici u regiji kojom je Moskva dominirala većim dijelom 20-tog stoljeća. Strateška lokacije središnje Azije, te obilne energetske i vodene zalihe, daju priliku lokalnim čelnicima za balansiranje svojih i medjunarodnih interesa.

Uzbekistan je u srijedu dozvolio NATO savezu da preko njegovog teritorija transportira ne-vojni teret za Afganistan. Time je djelomično promijenio odluku iz 2005. o izbacivanju Sjedinjenih Država iz jedne uzbečke zračne baze nakon sto je Washington kritizirao odnos prema ljudskim pravima u toj zemlji. Turkmenistan je takodjer signalizirao da ce dozvoliti prijelaz NATO-ovog humanitarnog tereta. No Kirgistan je prošlog mjeseca naložio odlazak Sjedinjenih Država iz zračne baze Manas u blizini Bishkeka, nakon sto je Rusija ponudila toj zemlji paket pomoći vrijedan vise milijardi dolara.

Politički promatrači kazu da te odluke odražavaju novi pravac vanjskopolitičke doktrine u zemljama srednje Azije, koja im omogućava da donose odluke na osnovu najboljih ponuda, bilo da dolaze od strane Rusije, Sjedinjenih Država, Kine ili Europske unije. Medjutim, kako tvrdi Murat Suimbayev, profesor medjunarodnih odnosa na kirgiškom državnom sveucilistu u Bishkeku, zemlje središnje Azije još uvijek nisu neovisne od Rusije u mjeri u kojoj bi to željele.

Suimbayev kaze da zemlje srednje Azije, na primjer, ne mogu prodavati pamuk Sjedinjenim Drzavama, no mogu Rusiji, te je zbog toga mala vjerojatnost da ce Sjedinjene Države postati značajan trgovinski partner u regiji. To je bio faktor, kaze on, zašto je Uzbekistanu bilo tako lako odbiti ponudu strateskog partnerstva s Amerikom 2005-te, te zašto je Kirgistan izbacio Sjedinjene Države iz zračne baze Manas. Te su odluke, kaze Suimayev, bile relativno bezbolne, po trgovinskom i sigurnosnom planu.

Premda je odluka Kirgistana možda bila donesena pod utjecajem Rusije, odnosi Moskve s Tadžikistanom su u posljednje dvije godine zahladnjeni. Andrej Grozin, čelnik odjela za središnju Aziju pri moskovskom institutu CIS, kaze da su uzrok tomu rastući problemi u Tajikistanu.

Grozin kaze da je Tajikistan u potrazi za centrom moći koji ce im pomoći riješiti te probleme, te da ne zna da li ce taj centar biti Sjedinjene Države, Europska unija, Rusija ili Kina, no prema njemu tajikistanskim čelnicima je to svejedno. No Grozin takodjer kaze da Rusija u vrijeme globalnog ekonomskog usporavanja nije htjela preuzeti odgovornost za probleme Tadžikistana kao i drugih zemalja srednje Azije.

Analitičari smatraju da interesi Sjedinjenih Država u srednjoj Aziji nisu jasni, osim vodjenja rata u Afganistanu. No Sjedinjene Države zanima naftovod i plinovod koji bi dopremao naftu i plin iz središnje Azije na Zapad, zaobilazeći pritom Rusiju. Trenutno Rusija drži monopol na naftovode u regiji, no to ce se vjerojatno promjeniti, tvrdi Aleksej Malashenko, analitičar za srednju Aziju pri moskovskom centru Carnegie.

Malashenko kaze da je u pitanju način na koji ce Rusija izgubiti svoj monopol, sto ce uraditi da bi sačuvala svoj interes i pozicije uzduž zamjenske rute.

I dok Kazahstan i Turkmenistan posjeduju velike zalihe nafte i prirodnog plina, Kirgistan i Tadžikistan imaju obilje jedne druge vitalne sirovine – vode, koja manjka Uzbekistanu i Kazahstanu. Andrej Grozin kaze da je voda osjetljivo pitanje u odnosima Uzbekistana i Tadjikistana. Tajikistan razmatra građenje brane, za koju se Tashkent boji da bi dala Dushanbeu preveliku političku moć.

Analitičar Aleksej Malashenko se slaze po pitanju važnosti vode u središnjoj Aziji, te kaze da su u rješavanju tog problema pokusali posredovati svi, Rusija, Kina, a sad i Europa, no bez uspjeha. Premda su zemlje srednje Azije članice vise regionalnih ekonomskih i sigurnosnih udruga, medju njima je vise sukoba nego suradnje, a njihove odnose obilježavaju brojni granični prijepori i slaba ekonomska povezanost, koje je odraz nepostojanje izravnog leta izmedju Tashkenta i Dushambea.

Andrej Grozin kaze da je Kazahstan, glavna ekonomska sila u regiji, počeo s deportiranjem sezonskih radnike iz siromasnih susjednih zemalja, te se natječe s Uzbekistanom za političko celnistvo u regiji. Grozin kaze da je globalna ekonomska kriza takodjer ograničila razvojni potencijal središnje Azije.

Grozin kaze da su svi aktualni ekonomski problemi u post sovjetskoj srednjoj Aziji povezani s velikim padom zanimanja medjunarodnih cimbenika za tu regiju. Ipak, smatra on, ta regija im je i dalje zanimljiva, ali ne i prioritet.

XS
SM
MD
LG