“Demokracija ne uspjeva tamo gdje su želuci prazni” – rekao je 1953. godine bivši američki državni tajnik George Marshall, u govoru nakon što mu je uručena Nobelova nagrada za mir. George Marshall tvorac je Programa za obnovu Europe, popularnog Marshallovog plana, koji je pomogao da se nakon drugog svjetskog rata obnovi razorena infrastruktura u Zapadnoj Europi.
Danas, 57 godina nakon osnivanja Marshallovog plana, neki američki stručnjaci predlažu sličan program, koji bi pomogao u provedbi plana globalnog širenja demokracije. O ovoj se temi nedavno govorilo ovdje u Washingtonu, na panelu Sveučilišta George Washington.
U razdoblju od 1948. i 1953., Sjedinjene su Države pomogle u obnovi zapadne Europe s više od 13 milijardi dolara. U Marshallovom je planu sudjelovalo 16 zemalja. Njegova je provedba bila vrlo uspješna i brutto društveni proizvod zemalja primateljica američke pomoći rastao je godišnje po stopi od 15 do 25 posto.
Osim što se radilo o ogromnom ekonomskom uspjehu, Marshallov je plan bio i veliko političko postignuće – kaže Hope Harrison, pofesorica na Sveučilištu George Washington. Prvi put u povijesti, europske su zemlje istinski surađivale, čime je bio i popločan put k Europskoj uniji, zajednici država koje se zalažu za mir i demokraciju, doprinoseći na taj način i miru u svijetu.
"Najvažniji aspekt Marshallova plana bila je američka poruka da se europske zemlje – ako žele pomoć – moraju složiti oko zajedničkog plana obnove. Poruka iz Washingtona otprilike je glasila: ‘Recite nam što vam treba, otvorite se u gospodarskom smislu jedni prema drugima, raspravljajte o zajedničkim prioritetima – i mi ćemo vam pomoći'" - rekla je na panelu Hope Harrison.
Jean David Levitte, francuski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, rekao je da je Zapadna Europa pouke iz Marshallova plana primijenila i u nedavnom proširenju Europske unije. Unija je prošle godine primila u članstvo 10 zemalja, mahom članica bivšeg sovjetskog bloka. Pri tom je na Istok europskog kontinenta sa njegova Zapada stiglo oko 85 milijardi dolara – koji će pomoći da nove članice uhvate korak sa razvijenim, starim članicama. Zauzvrat, nove su članice prihvatile zajedničke vrijednosti zapadne civilizacije – liberalni demokratski politički sustav, tržišno gospodarstvo, načela slobode i poštivanja ljudskih prava.
Veleposlanik Levitte rekao je da se process nastavlja – Bugarska i Rumunjska u Uniju će vjerojatno ući za dvije godine, a nakon njih i druge zemlje-kandidati za članstvo. "Hrvatska je već na popisu kandidata. Sudbina drugih zemalja, kao što su Srbija i Albanija također je članstvo u Uniji. Što se tiče drugih zemalja Balkana, znate da smo započeli pregovore s Turskom" - rekao je francuski veleposlanik u Sjedinjenim Državama.
Europska unija želi da se zapadne vrijednosti prošire čitavim kontinentom, uključujući i Rusiju i Ukrajinu – rekao je francuski ambassador. No, izgradnja demokratskog društva ne zaustavlja se na granici Europe – rekao je gospodin Levitte. "To je upravo ono što nastojimo postići u projektu GEMENA, koji se odnosi na širu regiju Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike." Europska unija već desetak godina u zemlje Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike – od Maroka do Iraka - šalje pomoć od oko 3 milijarde dolara godišnje. U tijeku su i bilateralni pregovori sa zemljama te regije, gdje se naglasak stavlja na regionalnu suradnju, na zajedničke projekte ekonomske obnove.
Kao i na početku Marshallova plana, 1947. godine, u skoroj će budućnosti zemlje Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike predstaviti Europskoj uniji, a možda i Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim narodima, svoj “popis želja, odnosno plan gospodarske obnove cijele regije.
