Linkovi

I dalje rasprave oko hrvatsko-slovenske granice (7/2/05) - 2005-02-06


Hrvatsko–slovensko natezanje oko granice ni izdaleka nije gotovo. Najnovija epizoda dogodila se u Europskom parlamentu, pri pokušaju parlamentaraca Vanjskopolitičkog odbora da zaokruže kakvu – takvu smislenu rezoluciju o zapadnom Balkanu. Paralmentarci se nerijetko proslave površno izrađenim dokumentima – i ovaj je jedan od takvih, pogotovo što odražava interese pojedinih država – članica. Za Kosovo, primjerice, nije značajan status nego samo borba protiv kriminala, a Europska komsija morala bi izraditi studiju izvedivosti za otvaranje pregovora sa Srbijom/Crnom Gorom mimo nezadovoljenih uvjeta Haaga i ekonomskih veza federalnih jedinica.

Grčki su euro-zastupnici u sastavljanju ovakih zaključaka vodili glavnu riječ. Slovensko – hrvatske nesuglasice prebijale su se u uobličavanju zaključaka na temu pograničnih sporova sa susjedima. Slovenski je prijedlog pozivao na "izbjegavanje unilateralnih poteza" u amandmanu zastupnika Boruta Pahora. Austrijanac, inače izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda sugerirao je rasplitanje spora dijalogom, izvjestitelj za zapadni Balkan Anders Samuelson je pak spominjao napetosti dvaju susjeda na morskoj granici( što je kasnije izbačeno jer bi i to u nekoj točci predstavljalo prejudiciranje finalnog rješenja) dok se Doris Pack, zastupnica koja nikada nije sakrivala naklonost prema Hrvatskoj čak i kada ju je žestoko kritizirala, usudila spomenuti međunarodnu arbitražu.

U diskusiji sve je ovo pometeno te je dobiven standardni parlamentarni kompromis u kome je Slovenija uhvatila bodove u dobrosusjedskoj utakmici bez hrvatskih igrača u Paralmentu. Arbitraža je ispala, jednostrane odluke ostale. Parlament je u dijelu o Hrvatskoj u jednu jedinu rečenicu konfuzno potrpao pogranični spor sa Slovenijom, pitanje Prevlake i povratak izbjeglica uz znastvenu surandnju.

Nekadašnji je izvjestitelj na ovu temu Joos Lagendijk prigovarao kako je Parlament svoj posao obavio površno i bez ambicija. Prijedlog rezolucije ide na plenarno zasijedanje krajem veljače u Strasbourgu. Prijedlog rezolucije predstavljen je hrvatskoj javnosti smo kroz konfekcijsku preporuku da se Hrvatska tretira prema vlastitim dosezima. Parlamentarne rezolucije nisu obvezujuće mada se u političkoj igri sa ovakvim izborom riječi mogu iskoristiti kao sredstvo uvjeravanja s temeljem u autoritetu Parlamenta.

XS
SM
MD
LG