Prema ovaj tjedan objavljenom izvješću, po prvi put u posljednjih jedanaest godina Sjedinjene Države su ispale s popisa deset najslobodniji gospodarstava svijeta. S druge strane šest europskih zemalja nalazi se među deset najslobodnijih u ekonomskom smislu.
Indeks ekonomske slobode u svijetu godišnja je publikacija koju zajedno priređuju Zaklada Heritage i Wall Street Journal. Izvješće za 2005. godinu pokazuje da zemlje s većim stupnjem ekonomskih sloboda uživaju i veći standard. Ana Eiras, viši analitičar za međunarodnu ekonomiju objašnjava:
"Što je slobodnija ekonomija, bolji je i standard ekonomskog razvoja. Evo što se događa – kad vam je ekonomija slobodnija, lakše se vodi biznis. Povoljnije je okruženje za ulaganja, za vlasništvo nad biznisom i za preuzimanje rizika. Što više ljudi se odluči na preuzimanje rizika i ulaže novac, to više neka ekonomija raste. A što više ekonomija raste, više ima i novca za javne programe kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje itd, tako da je to sve skupa logično."
Šest europskih zemalja našlo se među prvih deset, a predvodi ih Luksemburg na trećem mjestu. Estonija se nalazi na četvrtom mjestu. U izvješću se kaže da je ova bivša sovjetska republika postala model reformske zemlje i da postavlja standard za to koliko brzo se zemlje mogu kretati na polju ekonomske liberalizacije. Izuzetne rezultate postigla je i Ukrajina, koja je zauzela drugo mjesto po stupnju poboljšanja ekonomskih sloboda. Unatoč sveukupnog europskog uspjeha, gospođa Eiras vidi značajnu razliku između onog što naziva "ekonomijama nove i stare Europe", s time da "staru Europu" predstavljaju Francuska, Njemačka i Italija, a novu zemlje kao što su Estonija, Irska i Slovačka.
"Stara Europa, ako pogledate rangiranje prema ekonomskim slobodama, još je uvijek vrlo opterećena. Nova je Europa bila znatno djelotvornija u liberalizaciji svojih ekonomija. Europa nije nešto što možete gledati samo jednim naočalama: zemlje Europske unije vrlo su različite u tome koliko opterećuju svoje firme nametima i to jamačno postavlja pitanja hoće li Europska unija biti u stanju postati jedna država u budućnosti. 'Novije' i 'mlađe"' zemlje slobodnije su negoli one iz 'stare Europe'."
Najveće iznenađenje ovogodišnjeg izvješća je neuspjeh Sjedinjenih Država da uđu među prvih deset zemalja – s prošlogodišnjeg osmog mjesta, ove su godine pale na dvanaesto. Još jednom poslušajmo Anu Eiras. "Ako se pitate što se dogodilo u Sjedinjenim Državama, odgovor je 'ništa'. Ne čineći ništa, ne unapređujući reformu, ne liberalizirajući ekonomiju povećalo je nekonkurentnost Sjedinjenih Država. To znači da na svijetu postoji jedanaest zemalja gdje postoje manje opterećenja pri vođenju biznisa negoli u Sjedinjenim Državama."
Prema istom izvješću sve više ljudi uživa u plodovima ekonomske slobode. Tijekom proteklih devet godina broj ljudi koji žive u ekonomijama kategoriziranim kao "slobodne" povećan je za 32 posto – s 361 milijuna na 478. Izvješće analizira stanje u 155 zemalja, od kojih je čak 86 ove godine postiglo bolje rezultate negoli prošle. Pedeset sedam zemalja ostvarilo je slabije rezultate, dok ih je 12 ostalo na istoj razini. Europa i Sjeverna Amerika daleko su ekonomski najslobodnija područja. Sve u svemu, sedamnaest zemalja je kategorizirano kao "slobodne" ekonomija, 56 kao "većinom slobodne", 70 kao "većinom neslobodne", a 12 kao "represivne". Na popisu od 155 zemalja Hrvatska je svrstana na 74. mjesto - koje dijeli s Ugandom – i na vrhu je popisa skupine zemalja čije se ekonomije smatraju “većinom neslobodne”.