2004. su godinu na američkoj političkoj sceni obilježili predsjednički izbori, održani u studenom. Predsjednik Bush je pobijedio, i sada se priprema za drugi mandat koji mu započinje u siječnju. Demokratska stranka nastoji utvrditi strategiju za sljedeće četiri godine, koje će provesti u oporbi.
Iako je svog protivnika, senatora Johna Kerryja, pobijedio tek s razmjerno neznatnom razlikom u glasovima, George Bush je navijestio da će se odlučno boriti za provedbu vlastita programa. Glavni elementi njegova programa za sljedeće četiri godine su reforma poreznog sustava i fiskalno “spašavanje” državnog mirovinskog fonda.
Rothenberg: Pobjeda republikanaca - tijesna; trebali bi mudro vladati
Republikanci imaju većinu i u Zastupničkom domu Kongresa i u Senatu – što znači da bi Bijeloj kući trebalo biti relativno lako da provede svoj program. No, analitičar Stuart Rothenberg smatra da bi republikanci svoj novostečeni “politički kapital” trebali mudro trošiti: "Republikanci su na izborima pobijedili zbog toga što su efikasno mobilizirali svoju bazu. Izbori su za njihove pristaše bili izjašnjavanje o moralnim vrijednostima, kao i o terorizmu – a ne samo o Iraku i o stopi neuposlenosti, što su željeli nametnuti demokrati. Republikanci su međutim u studenom odnijeli tek vrlo tijesnu pobjedu."
Zbog toga je predsjednik Bush pozvao demokrate da surađuju na usvajanju njegovih zakonodavnih inicijativa. Međutim, vodstvo Demokratske stranke najavilo je da će blokirati one programe s kojima se ne slaže. "Znamo što predstavlja bit programa Demokratske stranke. Naši principi su - blagostanje, solidarnost, šansa za svakog građana da uspije u životu, pravednost. Pri tome, želimo da je svatko odgovoran za svoje postupke. Zalažemo se za efikasnu zaštitu naše zemlje" - izjavila je nedavno Nancy Pelosi, čelnica demokrata u Zastupničkom domu Kongresa.
Jeffrey White, profesor politologije na Katoličkom sveučilištu u Washingtonu, smatra da je pred demokratima vrlo teško razdoblje: "Prvo, demokrati trebaju artikulirati svoj program i početi efikasno komunicirati s javnošću. Drugo, budući da su u oporbi, demokrati moraju odlučiti na kojim će pitanjima surađivati s predsjednikom, a gdje će mu se suprotstaviti."
Lichtman: Demokrati trebaju adapirati ideje Roosevelta i Johnsona ovom stoljeću
Većina američkih analitičara smatra da je borba protiv terorizma bila odlučujući čimbenik u pobjedničkoj strategiji republikanaca. No, mnogi Amerikanci demokratima zamjeraju navodnu indiferentnost prema tradicionalnim moralnim vrijednostima. To se iskazuje u stavovima te stranke kada je u pitanju pobačaj, legalnost istospolnih brakova te istraživanja na matičnim stanicama.
Povjesničar Alan Lichtman, koji predaje na Sveučilištu American ovdje u Washingtonu, smatra da demokrati – ako žele pobjeđivati u budućnosti – moraju privući glasače u konzervativnijim djelovima zemlje, primjerice na Jugu i na Zapadu: "Demokrati trebaju prilagoditi klasične ideje liberalizma – iz doba Roosevelta i Lyndona Johnsona – 21. stoljeću. Moral, etika, moraju ponovno postati dio njihova političkog programa. Demokrati ne bi smjeli bježati od moralnih pitanja današnjice, oni ih moraju ponovno prigrliti kao svoja pitanja."
Bez obzira na činjenicu što Republikanska stranka kontrolira i zakonodavnu i izvršnu granu vlasti, američki politički analitičari upozoravaju da je drugi predsjednički mandat u pravilu bio vrlo težak za one koji su ga osvajali. Naime, predsjednici Richard Nixon, Ronald Reagan i Bill Clinton najviše su vremena pri kraju mandata proveli hvatajući se u koštac s raznim skandalima – od Watergatea i Iran Gatea pa do Afere Lewinsky.
