Jutrošnja izdanja američkih dnevnih listova naslovnice posvećuju preminulom palestinskom predsjedniku.
"Simbol palestinskih stremljenja," naziva ga najtiražniji američki dnevnik "USA Today", dodajući: "Ako Palestinci ikada budu imali vlastitu neovisnu državu bit će to podjednako zahvaljujući i usprkos Yasseru Arafatu. Niti jedna druga osoba nije toliko otjelotvorila i nade i razočaranja Palestinaca ili bila toliko identificirana i s nasiljem i s pregovaračkim nastojanjima da se postigne mir."
Preživjevši izraelske pokušaje ubojstva, arapske intrige, građanske ratove, pa čak i pad aviona, Arafat je dostigao mitski status na Srednjem Istoku i šire, piše "USA Today". Nosio je kamuflažnu odjeću kao simbol vojne bitke za palestinsku državu i kariranu maramu na glavi previjenu u obliku Palestine kakva je bila prije osnutka modernog Izraela. No, dodaje se u članku, kvalitete koje su ga činile uspješnim simbolom revolucije bile su neprikladne za upravljanje ili uspostavu države.
"New York Times" piše o jednom aspektu nasljeđa palestinskog čelnika o kojemu se potajna bitka počela voditi još dok su se liječnici borili za njegov život u pariškoj vojnoj bolnici: Arafat je osobno kontrolirao nekoliko milijardi dolara za koje nitko ne zna gdje su. O kolikom se točno bogatstvu radi, piše njujorški list, može se samo nagađati na temelju rascjepkanih saznanja nekih njegovih suradnika i supotpisnika, kao i iz obavještajnih izvora.
Najveći dio financiranja palestinskog pokreta u posljednja četiri desetljeća bio je obavijen velom tajni. Palestinci kažu da je Yasser Arafat koristio taj novac za financiranje palestinskog pokreta i administracije, za plaće, poklone, podmićivanje i osiguravanje lojalnosti, za otvaranje ambasada, kupovinu oružja i plaćanje različitih skupina u rasponu od humanitarnih organizacija pa do mladih terorista, poput Brigada mučenika Al-Aqse.
Sam je živio iznimno skromno, tek s uskim krevetom u uredu i nekoliko uniformi i ormaru. Njegove suparnike u palestinskoj upravi smetao je raskošni život njegove supruge u Parizu, koji je, citira "Times" neke palestinske procjene, koštao oko 100 tisuća dolara mjesečno. Revizori Međunarodnog monetarnog fonda otkrili su da je Arafat samo u razdoblju od 1995. do 2002. preusmjerio oko 900 milijuna dolara iz palestinske javne blagajne na bankovni račun koji je samo on kontrolirao. Većina gotovine bila je iskorištena za poslovne poduhvate: od kupovanja dionica u kompanijama, u rasponu od kanadske farmaceutske industrije pa do alžirskog proizvođača mobilnih telefona, pa do plantaža banana u Centralnoj Americi. No, kako piše njujorški dnevnik, većina tajni o tim računima i općenito sudbini novca koji je što donacijama, a što službenim kanalima stizao Palestinskom oslobodilačkom pokretu, bit će pokopana s Yasserom Arafatom. Njegovi financijski savjetnici znali su djeliće operacija, ali sliku cjeline nosio je u glavi samo sam Arafat.